1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nepoznato djelo pripisuje se Mozartu

Jörg Paas8. siječnja 2007

Godina 2006. stajala je u znaku Wolfganga Amadeusa Mozarta, budući da je u toj je godini obilježeno 250 godina od rođenja ovog salzburškg glazbenog genija.

https://p.dw.com/p/9fFR
Spomenik W. A. Mozartu u BečuFoto: dpa - Bildarchiv

No, očito još i danas, više od 210 godina nakon Mozartove smrti, postoje njegova djela koja su dosada bila nepoznata. Tako je kratko prije kraja Mozartove godine, na svjetlo dana izašla kratka skladba koja se pripisuje Mozartu, premda znanstveni dokaz još nedostaje.

Ernst Hintermaier je voditelj Salzburškog nadbiskupskog arhiva. Prije nekoliko mjeseci, na toj funkciji dostavljen mu je rukopis iz 18.stoljeća. Knjižica poprečnog formata sardži 118 kratkih klavirskih komada. Začuđuje da je upravo krajem 2006., tako kratko prije kraja Mozartove godine koja se upravo u Salzburgu proslavljala punim intenzitetom, Hintermaier, prelistavanjem kajdanke, naišao na glazbeni komad koji sadrži točno 91 takt, naslova «Allegro do Wolfgango Mozart»: «Bio sam nevjerojatno zadivljen da se uopće tako nešto još može naći, i to još u Mozartovoj godini. Naravno, u slučaju Mozarta je to uvijek vrlo, vrlo opasno. Već je bilo ljudi, pa i ove godine, koji su otkrili neki Mozartov komad, pa se kasnije ispostavilo da ipak nije bio njegov.»

No, ovo je djelo, uvjeren kaže Hintermaier, vrlo vjerojatno, pravi Mozart. Kako smatra, za to postoji više indicija. Na primjer, kajdanka očito potječe iz kruga oko salzburške Kapele, na kojoj je ne samo Leopold Mozart podučavao glazbeni podmladak grada Salzburga, već i jedan od oba pisara skladbi u spomenutoj kajdanci, kaže Hintermaier: «Stariji od obojice pisara bio je dokazano učitelj klavira. Bio je to Giorgio Giuseppe Palis, koji je umro 1760." Ernst Hintermaier smatra da djelo potječe iz prve polovice 60-tih godina 18. stoljeća, dakle kada je Mozartu bilo osam ili devet godina. Daljnju idiciju za autentičnost, arhivar vidi u tome da na papiru nedostaje Mozartovo drugo ime - Amadeus. Anonimni je pisar, dakle, mladog skladatelja potpuno ispravno: «...spomenuo po imenu i to u pravilnom redosljedu: Wolfgango Mozart. On tek na putovanju po Italiji, 1770. uzima svoje drugo kršteno ime: Wolfgang Amadeo Mozart – a zatim ga u Parizu mijenja u Amade.»

Hintermaier pretpostavlja da bi djelo moglo potjecati iz kajdanke Mozartove sestre Nannerl, no znanstveni dokaz za to još nedostaje.