1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Neslućene mogućnosi RFID-tehnologije

Rolf Wenkel22. ožujka 2005

Na ovogodišnjem CeBIT-u u Hannoveru, njemački softverski div SAP i američki proizvođač kompjuterskih čipova Intel, najavili su novo strateško partnerstvo – zajednički žele poticati širenje takozvanih RFID-čipova. RFID kratica je za «Radio Frequency Identification.

https://p.dw.com/p/9ZrN
RFID čip
RFID čipFoto: AP

Juergen Kuri iz kompjuterskog časopisa c't pojašnjava o čemu se radi: «Kada kažemo RFID, trebamo si zamisliti elektroničke etikete, koje se mogu koristiti u skladištima, ali i u pojedinim trgovinama, kako bi se omogućila identifikacija proizvoda, očitavanje cijena, ali i kako bi se dobile točnije informacije o proizvodima.»

Ovo za sada ne zvuči posebno zanimljivo. No, predsnost ovog čipa jest da ga se uz pomoć određenog čitača može pregledavati, a da ga se pri tome ne dotiče. Dakle, gotovo je s dugotrajnim očitavanjem svakog pojedinog proizvoda scannerom – od sada će se čitave palete robe moći obuhvatiti jedinim očitavanjem. To je ogromna pomoć u transportu, sortiranju i dijeljenju robe. Trgovački lanci poput WalMarta ili Metroa, davno su prepoznali ovu prednost i sada polako uvode ovu tehnologiju. IDTechEX, konzultantska tvrtka iz Cambridgea, procjenjuje da će RFID na svjetskom tržištu već do 2008. godine premašiti zaradu od 7 milijardi dolara. To naravno nije konačna brojka, budući da se godišnje etiketama označi oko 30 milijardi kištri i paleta. Proizvodnja ovoga čipa bila je donedavno prilično skupa, no u međuvremenu, cijene su se spustile s 50 na 15 centi po čipu. Dakle, riječ je o tehnologiji koja je sasvim zrela za svjetski proboj. Softverska tvrtka SAP Intelu želi pomoći da se čitav proces ubrza. Christoph Leßmöllmann, koji je u SAP-u zadužen za logistička rješenja, kaže: „Danas je bar kod još uvijek povoljniji od RFID čipa, no nadamo se da će kroz njegovu masovnu uporabu, pasti i troškovi njegove proizvodnje, te da će tako cjelokupna tehnologija postati jeftinija od bar koda. Kada biste se vratili u vrijeme nastanka bar kodova, vidjeli biste da je on tada bio u sličnoj cijenovnoj kategoriji u kojoj je danas RFID čip.»

No, kako kaže Juergen Kuri, ovi čipovi mogu puno više od pukog memoriranja brojeva i šifri: «Oni se mogu koristiti, primjerice kod elektroničkih dokumenata, koji imaju biometričke oznake, zatim uz njihovu će pomoć biti personalizirane ulaznice za Svjetsko nogometno prvenstvo – kako se službeno navodi – iz sigurnosnih razloga. No, tako će se uvijek moći znati tko je kupio tu ulaznicu i ta će osoba uvijek biti dostupna i uvijek će se moći znati gdje se nalazi.»

Tvrtka SAP, koja se među ostalim bavi razvijanjem softverskih rješenja baziranih na RFID tehnologiji, ovakva razmišljanja ne shvaća olako, kaže Christoph Leßmöllmann:

„Upravo iz tog razloga pokrenuli smo inicijativu kojom se još jednom želimo posvetiti temi privatnosti podataka vezano uz RFID tehnologiju. Bit će govora o organizacijama za standardizaciju, o zastupnicima tvrtki, o zaštiti podataka, o udrugama korisnika, zatim o hakerskim organizacijama. Tako se želimo osigurati da će svi odgovori o pitanjima zaštite podataka biti primjereni.»

No, i usprkos zajedničkom djelovanju gospodarstvenika, udruga za zaštitu potrošača, te udruga za zaštitu podataka, još uvijek nema potpune zaštite protiv tajnog očitavanja podataka od strane osoba koje za to nisu opunomoćene. Zato Juergen Kuri savjetuje: «Kada netko raspolaže vašim podacima, tada postoji i opasnost njihove zloporabe. Zato je osnovni princip suvremene zaštite osobnih podataka – izbjegavanje njihovog otkrivanja. Dakle, najbolja je zaštita kada oni ostanu nepoznati.»

Kakav god bio ishod ove rasprave, sasvim je sigurno da on neće zaustaviti pobjednički pohod RFID-čipova.