1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Njemačka 2020. - kako izgleda demografska budućnost nacije?

3. svibnja 2004

Njemačka se nalazi pred radikalnom promjenom svog demografskog profila. S jedne strane sve se manje djece rađa, a s druge strane stanovništvo je sve starije. Osim toga raste i broj stranaca doseljenika iz drugih kulturnih krugova.

https://p.dw.com/p/9Zsd
Sve manje djece, sve vise starijih u Njemackoj
Sve manje djece, sve vise starijih u NjemackojFoto: dpa

Do sada se malo pažnje obraćalo činjenici da su demografske promjene vrlo različite između pojedinih njemačkih regija. Berlinski institut za proučavanje svjetskog stanovništva i globalni razvoj proveo je prvo istraživanje na tu temu.

U novoj studiji s naslovom “Njemačka 2020. – demografska budućnost nacije” radi se o demografskim izgledima svih 440 njemačkih okruga i gradova. Na temelju 22 različita kriterija svi su oni bili podvrgnuti konkretnom ocjenjivanju. U rangiranju su korišteni krteriji poput prosječnog broja djece koje rodi jedna žena, udio mlađih od 20 godina u ukupnom stanovništvu, obiteljska politika, ali i gospodarski razvoj i obrazovanje. O rezultatima istraživanja govori direktor berlinskog instituta, Reiner Klingenholz:

“Uočili smo velike razlike između sjevera i juga, te između istoka i zapada Njemačke. Doći će do vrlo različitog razvoja među regijama. Granice pojedinih saveznih pokrajina pri tome ne igraju nikakvu ulogu, a svi gradovi manje-više imaju iste probleme, te da istok, što u ovom kontekstu uopće ne čudi, ima velikih problema, ali i da da će u zapadnim pokrajinama u idućim desetljećima nastupiti isti razvoj kakav se trenutno događa u istočnim pokrajinama”,

smatra Klingenholz.

Rezultati studije pokazuju da problematična područja na zapadu Njemačke leže na rubnim geografskim položajima: jugozapadnoj Donjoj Saskoj, sjevernom Hessenu i Bavarskoj. No, i klasične industrijske regije, poput Saarlanda i Rurske oblasti, zadnjih se godina suočavaju s velikim strukturnim promjenama stanovništva.

Promjene u strukturi stanovništva osobito pogađaju nove savezne pokrajine na istoku zemlje. Tamo se nalazi 13 okruga koji su u studiji dobili izuzetno loše ocjene. Na zadnjim mjestima se nalaze gradovi poput Wismara u Mecklenburg-Vorpommernu, Quedlinburg u Sachsen-Anhaltu i saski gradovi Görlitz i Hoyerswerda, od kojih je ovaj zadnji od ujedinjenja Njemačke izgubio čak trećinu svojih stanovnika.

Toliko o gubitnicima. Što se tiče pobjednika studije oni gotovo bez iznimke svi dolaze s juga, dakle iz Bavarske i Baden-Wšrttemberga. Reiner Klingenholz pojašnjava koji je njemački grad završio na prvom mjestu i što su razlozi:

"To je Eichstätt kod Ingolstadta. To je jedan tipičan okrug gdje mlade obitelji žive na rubu grada, u ”zelenom” pojasu, obitelji koje imaju relativno puno djece i koje dobro zarađuje, jer su kvalificirani i rade u gradu odakle dolazi Audi. Ingolstadtu",

pojašnjava Klingenholz.

Grad u kojem jedna žena u prosjeku rodi najviše djece je Cloppenburg u Donjoj Saskoj. Tamo prosjek iznosi 1,92 djece po jednoj ženi, dok je njeački prosjek puno manji, tek 1,37 djece po ženi. To je jedan od glavnih demografskih problema. Bez useljavanja novih stanovnika u zemlju, u Njemačkoj bi svaka žena u prosjeku morala roditi 2,1 dijete da bi se sadašnji broj stanovnika uspio održati stabilnime.

Ines Possemeyer, urednica magazina GEO, koji je sudjelovao u izradi studije i u svome svibanjskom izdanju objavio njene dijelove, smatra da se većina njemačkih gradova mora priviknuti na činjenicu da će postajati sve manjima. Što se tiče demografskih posljedica na cjelokupno stanovništvo u Njemačkoj do 2020. godine ona još nije zabrinuta:

”Usprkos činjenici da se smanjuje broj rođenih, broj stanovnika u zemlji će do 2020. ostati relativno stabilan, točnije smanjit će se za oko 660 000, kako je prognozirano. Kod te prognoze se polazi od pretpostavke da svake godine u Njemačku doseli 230 000 osoba iz inozemstva. Da nije bilo tog doseljavanja mi bi danas u Njemačkoj imali 5 milijuna stanovnika manje nego što smo ih imali 50-ih godina prošlog stoljeća. A ukoliko ubuduće ne bude bilo dovoljnog broja doseljenika 2050. bi u Njemačkoj moglo živjeti samo 51 milijun ljudi, a za 100 godina još samo 24 milijuna”,

kaže Ines Possemeyer.

Njemačkoj su potrebni doseljenici. Ali s doseljenjem stranaca raste i njihova potreba za integracijom u postojeće društvo. Kao pozitivan primjer uspješne integracije urednica magazina Geo navodi Stuttgart, glavni grad savezne pokrajine Baden-Württemberg. U tom gradu danas žive ljudi iz 175 zemalja svijeta. Svaki četvrti stanovnik Stuttgarta je migrant. Kao jedan od prvih gradova u Njemačkoj Stuttgart je razvio koncept, svojevrsni ”savez za integraciju”, po kojemu rade sve gradsle institucije. Jedna novost je i uvođenje posrednika u etnički izmiješanim gradskim četvrtima. Kao službenici tako rade i Rusi, Turci ili Hrvati, koji se brinu oko novopridošlih migranata. Prednost je što službenici znaju jezik novih stanovnika, ali i njihove probleme. Osim toga organizirana je i pomoć novopridošlicama, kako bi im se olakšalo snalaženje u gradu u prvih nekoliko tjedana. Na taj način, kaže Ines Possemeyer, ti se ljudi lakše i brže uključuju i život i rad u Stuttgartu.

(Sabine Rippenberger)