Njemačka država izgubila - Ubojica na slobodu uz odštetu

Suci u Strassburgu smatraju da je zatvorenik o kojem se radi nepravedno zadržavan u zatvoru, te da mu Njemačka država mora isplatiti odštetu za pretrpljenu duševnu bol. Osuđenik koji je tužio Njemačku nalazi se 18 godina na odsluženju kazne u jednom zatvoru u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen. Njegov odvjetnik je zatražio da se on pod hitno pusti na slobodu.

Za ovog osuđenika čije se ime drži u tajnosti je to pobjeda nad njemačkim pravosuđem. Da su se stvari odvijale po volji njemačkih sudaca ovaj kriminalac bi do kraja života bio u zatvoru.

I nakon zatvora - zatvor

Radi se o jednom 52-godišnjaku koji je zbog višestrukog pokušaja ubojstva i oružanih pljački osuđen u više navrata na zatvorsku kaznu. Posljednji put je bio osuđen 1986, a kada je tada petogodišnja kazna zatvora istekla on je zbog opasnosti po okolinu zadržan u zatvoru još narednih deset godina. To je bilo moguće na osnovu propisa o tzv. "Sicherheitsverwahrung - lišavanju slobode iz siguronosnih razloga".

U to vrijeme je takva dodatna mjera mogla trajati najviše deset godina. Ali dok je on bio pod tim tretmanom došlo je do promjene zakona i neki kriminalac teškog kalibra je na neograničeno vrijeme mogao biti lišen slobode. Njemačka država je tako ovog opasnog nasilnika odlučila "na neodređeno vrijeme" zadržati pod svojim okriljem, što u pravilu znači doživotno.

Nedovoljan psihološki tretman zatvorenika

Upravo u tom grmu, u toj retroaktivnoj primjeni zakona, i leži zec. Suci u Strassburgu zamjeraju njemačkom pravosuđu što su naknadno doneseni zakon primjenili na kriminalca kojem se već sudilo po ranijim zakonima. Ova presuda dijametralno je suprotna stavu njemačkog Ustavnog suda. On je prije četiri godine odbacio tužbu tog kriminalca i proglasio pravosnažnom odluku o tome da se zakon o produženju lišavanja slobode iz sigurnosnih razloga na neograničeno vrijeme može naknadno primjenjivati.

Suci Ustavnog suda u Karlsruheu pozvale su se pri tome na obimnu dokumentaciju i stručne ekspertize. U njima se potvrđuje da je podnosilac tužbe izrazito opasan kriminalac te da ga zatvor i dosadašnje izdržavanje kazne nije promijenilo.

Čije je pravo jače?

Europski sud za ljudska prava pak smatra da njemačko pravosuđe nije dovoljno obrazložilo zbog čega ovaj kriminalac predstavlja prijetnju. Presuda Strassburga djeluje kao opća kritika njemačkog načela lišavanja slobode na neograničeno vrijeme. To, što po mišljenju njemačkih sudaca služi preventivnoj zaštiti društva, njihove europske kolege ocjenjuju najstrožijom mjerom i smatraju nedostatkom to što u Njemačkoj ne postoji adekvatan psihološki tretman za ovakvu vrstu zatvorenika.

Pa ipak, odlučujuće je pitanje kako će se njemačko pravosuđe odnositi prema ovoj odluci. U roku od tri mjeseca Njemačka može pred najvišom instancom Suda u Strassburgu pokrenuti revizijski postupak. Plaćanje odštetu za teškog kriminalca bio bi za njemačku državu opasan i neugodan presedan. Posebno kada se uzme u obzir da postoji još oko 70 sličnih slučajeva te da se radi o pitanju: Može li europsko pravosuđe zamijeniti domaće, a ako da, u kojoj mjeri?

Autor: Martin Durm/ Jasmina Rose

Odg. ur.: Z. Arbutina