Njemačka na testu poštivanja ljudskih prava

Njemačka će u četvrtak (25.4.) u Genevi morati odgovarati na pitanja vezana za poštivanje i zaštitu ljudskih prava koja će joj postaviti predstavnici iz sto različitih zemalja. Ona je, kao i svaka druga zemlja, dužna svake četiri godine pri Ujedinjenim narodima, ne samo podnijeti izvještaj o stanju u zemlji na ovom polju, već i odgovoriti na sva postavljena pitanja.

„Na kraju ispitivanja (Universal periodic review, UPR) koje se odvija pred UN-ovim Vijećem za poštivanje ljudskih prava, nastaje izvješće koje nipošto nema karakter onog koji bi zemlje dijelio na „dobre“ i „zle““; objašnjava Rolando Gomez, glasnogovornik spomenutog Vijeća u razgovoru za Deutsche Welle. On dodaje kako svakako postoje zemlje koje krše ljudska prava i kojima ovo Vijeće u svakom slučaju mora pokloniti više pažnje nego drugima. „No, nije svrha ovog ispitivanja da neku zemlju označi kao lošiju od drugih. Ovdje jedna država preispituje situaciju u nekoj drugoj zemlji i pri tome se ne dijele ocjene, već samo prijedlozi za poboljšanje“, kaže Gomez.

Naime, da pojedinačne vlade zemalja same samo podnose izvješća o poštivanju ljudskih prava, tada bi postojala opasnost umanjivanja postojećih problema. Stoga razne organizacije za zaštitu i poštivanje ljudskih prva tijekom ispitivanja na raspolaganje stavljaju u svoje informacije i na osnovu kojih se gradi paralelni izvještaj.

Kritike od strane nevladinih organizacija

Na paralelnom izvješću za Njemačku sudjelovao je Forum za ljudska prava, mreža koja se sastoji od više od 50 raznih nevladinih organizacija. Theodor Rathgeber, koji u Genevi zastupa ovaj Forum, kritizira Njemačku u odnosu na teme vezane za azil i useljenike. „Po tom pitanju još uvijek se može vidjeti mnogo patnje; primjerice, kada se razdvajaju članovi obitelji jer jedan član bude prognan iz zemlje, a drugi ostaju. I to iako same zakonske odredbe zapravo pružaju dovoljno prostora da ne mora doći do ovakvih postupaka“, navodi Rathgeber.

Dok savezna vlada u svoj izvješću navodi koje mjere poduzima kako bi zaštitila izbjeglice, nevladine organizacije ciljano upućuju na problematične aspekte i,  na primjer, od vlasti traže manje strogosti prema izbjeglicama iz Sirije. 

Kako bi se doista ispitala vjerodostojnost neke zemlje po pitanju poštivanja ljudskih prava, tijekom ispitivanja ne vrijede samo pismena izvješća. Važan je i način na koji se neka zemlja u Genevi predstavlja. Godine 2009. kada je Njemačka po prvi put morala stati ispred UN Vijeća za poštivanje ljudskih prava, savezna vlada podnijela je izvještaj kojeg su mnogi zbog defenzivnog karaktera kritizirali. No, istodobno, Njemačka je tada dobila i mnoge pohvale. Ona je naime u Genevu poslala čak dva državna povjerenika koji su prilikom predstavljanja nacionalnog izvješća izrazili mnogo samokritike.

Ove godine će Njemačku delegaciju predvoditi vladin povjerenik za pitanja ljudskih prava Markus Löning. Vladino izvješće je ovoga puta već požnjelo mnogo pohvala jer se vrlo ofenzivno osvrće na tešku temu serijskih ubojstva od strane desno radikalne terorističke grupe, Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU).

Najvažnije ipak provođenje u djelo

No, odlučujuće će na ovom ispitivanju vjerodostojnosti ipak biti pitanje na koji način se njemačka vlada odnosila prema prijedlozima za poboljšanje poštivanja ljudskih prava izrečena tijekom i nakon ispitivanja 2009. godine.

Organizacije za ljudska prava već su po ovom pitanju povukle bilancu i ona za Njemačku baš i nije jako povoljna. „Ne moraju se uopće prihvatiti svi prijedlozi. No, postoje točke koje su doista problematične“, kaže direktorica Njemačkog instituta za ljudska prava u Berlinu, Beate Rudolf i dodaje kako je ipak važno pozabaviti se tim problemima. Primjerice, savezna vlada je 2009. godine odbila prihvatiti prijedlog poboljšanja i jačanja prava migranata – čak i onih koji se u zemlji nalaze bez legalne boravišne dozvole.

Ispunjenjem prijedloga od 2009. godine nije zadovoljna niti organizacija Amnasty International. „Nije dovoljno doći Genevu, proći ispitivanje i onda četiri godine čekati i onda ponovno krenuti ispočetka. Mislim da Njemačka mora još štošta nadoknaditi prije svega po pitanju otvorene javne diskusije o prijedlozima iz Geneve“, kaže Peter Splinter, predstavnik organizacije Amnasty International pri Ujedinjenim narodima u Genevi.

Prema njegovom mišljenju, ne radi se o tome da se donesu zakoni i razni planovi, već je potrebna razmjena mišljenja po pitanju provođenja u djelo ovih prijedloga i to sa svim društvenim skupinama i sa svim članovima vlade. „A to u istoj mjeri vrijedi za sve zemlje tijekom ispitivanja situacije na polju poštivanja ljudskih prava“, zaključuje Splinter.