Njemačka skupa ljubav prema slikama vlastitih organa

Iako je i zdravstvena njega u Njemačkoj žrtva sustavnih mjera štednje, a liječnici imaju sve manje vremena za svoje pacijente, izgleda da i dalje ništa ne može zaustaviti građane ove zemlje da ne provedu barem nekoliko sati godišnje u čekaonicama liječničkih ordinacija. Tako otprilike jedan posto građana odlazi kod više od deset različitih liječnika u tijeku jedne godine, a gotovo svaki drugi potraži barem četiri doktora. Samo njih 7% provedu godinu, a da ne požure nekom liječniku požaliti se na kakvu boljeticu.

"Kako izgleda moj mozak?"

U studiji koju je objavio zdravstveni osiguravatelj Barmer GEK - i koji sa svojih 8,2 milijuna osiguranika predstavlja sasvim kvalitetan uzorak oko 10% stanovništva koji žive u ovoj zemlji, nema osobitih iznenađenja niti na pitanje, koji dio tijela građane najviše muči. Gotovo četvrtina ih se žali na bolove u leđima, 18,5% ima problema sa disanjem, a i drugi razlozi odlaska liječniku su tipični za društvo obilja: 7,8% ima problema zbog gojaznosti, 6,9% je došlo do šećerne bolesti (Diabetes Mellitus Typ 2), a sve ih je više koji se žale na psihičke i smetnje u ponašanju.

Ali posebna ljubav Nijemaca - a i liječnika, leži u otkrivanju, što se to doista dešava ispod njihove kože i kako to izgleda. Tu ne govorimo o jednostavnim - i razmjerno jeftinim Röntgenskim slikama, nego očito vlada nepresušna ljubav prema računalnoj tomografiji (CT), ili još bolje, gurnuti dio svog tijela (najčešće glavu) na pregled magnetnom rezonancijom. S oko 97 MR-a na 1000 stanovnika je Njemačka na samom vrhu svjetske ljestvice takvih pregleda - u SAD je to samo šest slučajeva manje na isti broj stanovnika. Kod CT-a je Njemačka, sa 114 pregleda na 1000 stanovnika još uvijek dobra mušterija proizvođača tih uređaja, ali je čitav niz zemalja mnogo marljiviji kod računalne tomografije: u SAD je to 228 pregleda, u Belgiji 183, a čak i u Estoniji se nakupi 139 pregleda na 1000 stanovnika u tijeku jedne godine.

Stotine milijuna na sličice utrobe

S druge strane, Nijemce je teško uvjeriti da im takva skupa dijagnostička metoda visoke tehnologije zapravo ne treba: tipični primjer je magnetna rezonancija koljena. Gotovo svi su naveli kako smatraju da je taj pregled bio "veoma važan" (90%) ili barem "važan" (8%) u njihovom tretmanu. Profesor Friedrich Wilhelm Schwartz iz Instituta za socijalnu medicinu, epidemiologiju i istraživanje zdravlja (ISEG) doduše nije osobito uvjeren u tu predrasudu i podsjeća kako će MR kod praktično svakog pacijenta naći neke patološke promjene - ali je veliko pitanje, da li je to doista ono što eventualno uzrokuje bol ili smetnju.

Ali niti argumenti stručnjaka ne ometaju Nijemce da uz pomoć tehnologije, zavire u svoju utrobu - i to što su stariji, to češće. Kod CT-a su glavni gosti osobe između 80 i 84 godine, kod MR-a je najviše pacijenta koji su deset godina mlađi. Sve to ima i svoju cijenu: samo na te vizualne metode dijagnosticiranja visokom tehnologijom se godišnje troši u Njemačkoj oko 1 milijarda i 760 milijuna eura. Dopredsjednik osiguranja Barmer, Rolf-Urlich Schlenker zahtjeva da se obuzdaju ovi troškovi - ali konačnu odluku ipak mora donijeti liječnik ili bolnica, koja pak taj skupi stroj mora i platiti!

Žene su skuplje!

Sve u svemu, koliko košta jedan osiguranik njegovo zdravstveno - barem kada je riječ o ambulantnoj njezi? Zvuči seksistički, ali žene (534 € godišnje) su skuplje od muškaraca (401 €), jer žene mnogo više pažnje polažu na preventivne preglede. Rezultat toga jest da su onda najskuplji muškarci između 80 i 84 godina (982 € prema 825 € na godinu), ali za osiguranje je ta korist upitna. Jer žene u dobi od 30 do 34 godine za posjete liječnicima potroše 503 eura, muškarci tog doba su vjerojatno još uvijek među onih 7% koji ne idu liječniku pa se na njih potroši samo 226 € tijekom čitave godine.

Autor: A. Šubić (Barmer, dpa)

Autor: N. Kreizer