Njemačka stari

S demografijom je kao i s ekologijom: kad primijetimo da nešto nije u redu, zapravo je već kasno. Djeca koja se nisu rodila ne mogu se roditi naknadno. Njemačka se smanjuje i stari, a to je trend koji će se u gradovima u gradovima drugačije očitovati nego na selu.

Istočna Njemačka sve praznija

U istočnoj Njemačkoj se već osjeća negativni demografski razvoj. Ne samo zbog općeg pada nataliteta, već i zbog toga što se u potrazi za radnim mjestom ljudi uvelike iseljavaju, npr. iz Saske. Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća tamo je živjelo oko 5 milijuna ljudi, danas ih je 4,3 milijuna, a 2020. moglo bi biti tek 3,7 milijuna stanovnika. To bi bio minus od ukupno 25%. Egzodus pogađa prije svega male gradove i seoska područja. Za politiku to ima jasne posljedice, kako to zna i prijašnji gradonačelnik Leipziga i današnji ministar graditeljstva Wolfgang Tiefensee: "Ravnopravnost životnih uvjeta, koju osigurava Ustav, znači da se mi na relaciji seoska regija i mali grad, srednji grad ili velegrad moramo pobrinuti za to da kvaliteta života i u seoskim regijama ostane tako očuvana da se isplati tamo živjeti i odgajati djecu. Ali to na kraju ne znači da će tamo ostati sve dosadašnje institucije."
A to i ne mogu, jer manje stanovnika znači i manje poreza. A manje novca znači opet manje infrastrukture nego dosad. Što će se dakle dogoditi s komunalnim zgradama, školama, bazenima ili knjižnicama, s ulicama, vodovodima, elektirčnim vodovima ili kanalizacijom? Još se zadužiti, ne dolazi u obzir, kazao je saski premijer Georg Milbradt:"U društvu koje se smanjuje ne možemo si dozvoliti financiranja kreditima. Umjesto toga bismo morali otplatiti dosadašnje, ali u skladu s činjenicom da nas ima sve manje. Tako da barem opterećenje po glavi stanovnika ostane isto. Ali od toga smo još miljama daleko."

Već se ruše suvišni stanovi

Obzirom na financijske izazove Milbradtu se čini nemogućim u budućnosti održati jednake životne uvjete širom zemlje. Ljudi u seoskim područjima morali bi se naviknuti na vijećnice na kotačima, naručivanje autobusa telefonom, zajednički taksi pa čak i samo na dežurne medicinske sestre umjesto liječnika. Učenici bi u budućnosti morali dulje putovati do škole. U Saskoj je pokrajinska vlada već započela s rušenjem stanova koji stoje prazni jer ih više nitko ne koristi. Do 2015. treba tako s tržišta ukloniti 250 000 stanova. "Generacija koja osniva obitelj, koja traži stanove, biti će 2015. puno manja.Tada ćemo imati drastično reduciranu potražnju za stanovima u vlasništvu. Ako sada ništa ne učinimo vlasnici stanova će u budućnosti jednostavno bankrotirati. Tada će netko kupiti jeftini stan koji je otišao na bubanj i uz to neće morati platiti velike kamate, a onda može sniziti stanarinu. Ako se to samo tako dopusti, ubrzo nakon toga će veliki dio vlasnika stanova propasti", upozorava premijer Saske.
No, ovo će rušenje financijski poduprijeti savezna Vlada. Za istočnu je Njemačku napravljen poseban program obnove gradova, a do 2009. na raspolaganju joj za to stoji 2,5 mlijarde eura. Za zapadnu Njemačku postoji drugačiji program poticanja razvoja gradova, koji će do 2009. godišnje porasti na 86 milijuna eura. Tu je još i 110 milijuna eura godišnje za savezni program «Društveni grad». Pri tom su u središtu pažnje stanovi za starije osobe. Jer, Njemačka ne samo da se smanjuje nego i postaje sve starija i država se mora ravnati prema tome.

Bitna je briga i za stare

Za saskog premijera Milbradta mora se početi drukčije razmišljati na društvenopolitičkoj razini.:"Budući da postajemo sve stariji i da nas je sve manje, moramo bolje iskoristiti ljudske resurse nego dosad – i to tako što ćemo postati fleksibilniji. Obrazovanje je tu odlučujuće. Dosadašnji gospodarski razvoj se odvijao tako da su mladi bili nositelji inovacija. Ali ako više ne budemo imali mladih ljudi, ne možemo jednostavno svi zajedno odjednom ostarjeti."
Ipak trend je drugačiji, jer ljudi se sve ranije povlače s društvenih funkcija i odgovornih položaja. U mnogim poduzećima nema zaposlenih starijih od 50 godina. To je trend koji bi se u sljedećih 15 godina mogao preokrenuti. Najkasnije tada kad nedostatak stručnog kadra poduzećima u Njemačkoj počne ugrožavati opstanak.