Njemački atomski otpad ide u Rusiju?

Prema pisanju novina Süddeutsche Zeitung idućih mjeseci bi atomski otpad iz Ahausa trebao biti otpremljen u rusko postrojenje Majak. Otpad potječe iz postrojenja za atomska istraživanja Rossendorf još iz vremena bivšeg DDR-a. Prema sporazumu koji su sklopili Rusija i SAD Rusija se obvezala prihvatiti otpad iz postrojenja za atomska istraživanja koja je atomskim materijalom opskrbljivao bivši Sovjetski Savez. Ali, 951 radioaktivna šipka iz Rossendorfa trebala je zapravo ostati u Ahausu dok Njemačka ne uspostavi spremište za trajno odlaganje atomskog otpda.

Njemački aktivisti za zaštitu okoliša kritiziraju novi plan predbacujući vladi da ne vodi računa o sigurnosti. I predstavnik ruske organizacije za zaštitu okoliša Ekozaštita Vladimir Slivjak protivi se transportu atomskog otpada u Rusiju: „To je neodgovoran korak Njemačke. Takva atomska politika je proglašenje bankrota“, kaže Slivjak, dodajući da se atomski otpad samo gura iz jedne zemlje u drugu.

Tisuće ljudi u zagađenom području

U ruskom Majaku nalazi se postrojenje za preradu atomskog otpada. To je postrojenje izgrađeno 40-ih godina za projekt sovjetske atomske bombe. Stravična nesreća 1957. godine, posljedice koje se mogu usporediti s Černobilom, dugo je držana u tajnosti. Vladimir Slivjak strahuje da bi se slična nesreća mogla ponoviti: „Mislim da Majak ima vrlo niske standarde sigurnsoti. Već sad je tamo mnogo atomskog otpada. A skladište nije osobito veliko. Jer, Majak je izgrađen kao postrojenje za preradu. Nekoliko tisuća četvornih kilometara oko postrojenja je radioaktivno zagađeno. Oko 5.000 ljudi živi uz rijeku Teču u blizini Majaka na radioaktivno zagađenom području. Oni ne mogu dobiti novac za preseljenje niti dobivaju kakvu odštetu.“

Ljetošnji požari su ugrožavali i atomsko postrojenje Majak. U Rusiji nedostaju zakoni za ophođenje s atomskim otpadom, kaže Slivjak. Nema trajnog skladišta. To bi možda mogao postati Krasnojarsk 26, jedan još u sovjetsko vrijeme napušteni grad u Sibiru. Tamošnje skladište bi moglo biti prošireno za oko 40.000 tona atomskog otpada. To bi bilo dovoljno za otpad iz Rusije i inozemstva, kaže Slivjak.

Unatoč bogatim izvorima nafte i plina Rusija se energetski oslanja na atomsku energiju. U idućih 20 godina trebalo bi biti izgrađeno 26 novih reaktora. Osim toga Rusija želi povećati svoj izvoz atomskih postrojenja.

Autor: Esther Hartbrich / Anto Janković

Odg. urednik: A. Šubić