Njemački ulagači u baltičkim zemljama

Prema mišljenju saveznog Ministarstva gospodarstva čitava je baltička regija jo uvijek je potcijenjena. Njemački se poduzetnici uglavnom koncentriraju na veće države srednje i istočne Europe. I to unatoč tome što baltičke zemlje imaju djelotvorno tržišno gospodarstvo i bez obzira slabu konjukturu u zapadnoj Europi bilježe relativno visoki rast društvenog brutto-proizvoda. Prognoze gospodarskog rasta u prošloj i u ovoj godini za Estoniju, Letoniju i Litvu kreću se između četiri i pet posto. Osim toga, 1. svibnja ove godine te će države postati članicama Europske unije.

Već tri i pol godine u Litvi djeluje Udružena i zapadna banka. Zamjenik šefa te banke Joern List zadovoljan je dosadašnjim razvojem:

"Velika prednost je sigurno dobra izobrazba mladih ljudi na području tehnike i gospodarstva, a također je rašireno i poznavanje engleskog jezika. Ovdje vlada potpuna pravna sigurnost, a nacionalna valuta je stabilna. Zato je Litva sigurno zanimljiva za ulagače. No, nakon ulaska te zemlje u Europsku uniju ne smije se dugoročno računati s niskom cijenom rada, nego treba Litvu smatrati mostom između zapadne Europe i naših istočnih susjeda.”

Litva ima tri i pol milijuna stanovnika, u Letoniji živi dva milijuna i četiristotine tisuća ljudi, a u Estoniji manje od milijun i pol.

Unatoč tome što su sve te tri zemlje nekada bile sastavni dio Sovjetskog saveza, njihov je razvoj nakon stjecanja neovisnosti prije 13 godina protekao različito. Pa ipak, problemi s kojima se susreću slični su onima s kojima se bore sve države u tranziciji: siromaštvo, nezaposlenost, loše zdravstvo, povećanje broja ovisnika o alkoholu i zaraženih aids-om kao i niske plaće u javnim službama čija je posljedica raširena korupcija.

Joern List iz Udružene i zapadne banke kaže:

“Problem sigurno postoji, ali ja moram reći da se mi kao njemačka banka u dosadašnje tri i pol godine poslovanja s njim niti jednom nismo susreli. Dakle, njemačka tvrtka uopće ne dolazi u dodir s tim stvarima ako to ne želi.”

U Estoniji trenutačno djeluje samo tristotine njemačkih poduzetnika. Na tamošnjem tržištu prevladavaju Skandinavci. U Letoniji je aktivno 900, a u Litvi 1.200 njemačkih tvrtki. Osim dobro obrazovanih radnika, poznavanja stranih jezika, još uvijek niskih plaća i uloge mosta prema istoku, ovdje su prvenstveno privlačna liberalna tržišta. U tome predvodi Estonija. Gospodarski stručnjak dr. Erik Terk kaže:

“Od početka 90.-ih godina, dakle od stjecanja neovisnosti, mi ovdje imamo vrlo liberalnu gospodarsku politiku. Carina na uvoz nema, subvenicije za poljoprivredu i druga područja su minimalne, a to znači da će se nakon ulaska u Europsku uniju malo toga promijeniti. Već sada ima velik broj neposrednih stranih ulaganja u Estoniju, prije svega zbog jeftine radne snage i sirovina. Nadamo se da će još više ulagača Estoniju vidjeti kao sigurnu zemlju koja je pogodna za visokokvalitetnu proizvodnju.”

Promjene proteklih 13 godina u gospodarstvu i politici jasno pokazuju koliko su velike mogućnosti i volja. Još uvijek postoje birokratske prepreke pri osnivanju tvrtke i kod ulaganja, ali to je daleko manji problem nego u Rumunjskoj, Češkoj ili Bugarskoj, kaže Joern List. On pri tom upozorava:

"S druge strane, te su zemlje naravno male. Bez obzira na sve ne smije se zaboraviti da Litva ima manje stanovnika nego Berlin. Zato je također i manje tržište za proizvode široke potrošnje.”