Njemački Uskrs bez njemačkih jaja

Za predsjednika Udruge njemačkih poljoprivrednika Gerda Sonnleitnera Uskrs je blagdan povezan s dvojakim osjećajima: s jedne strane ovaj obiteljski čovjek veseli se praznicima s obitelji i uskršnjim ritualima. S druge pak strane kao predsjednik udruge koja zastupa interese njemačkih poljoprivrednika, pa tako i njemačkih peradara, muči ga kriza koja je zadesila peradare. Njima je točno uoči Uskrsa prisjela vijest da više od polovice konzumiranih jaja u Njemačkoj, pa tako i pisanica, ne snesu njemačke nego inozemne koke. Sonnleitner zvoni na uzbunu i za nedostatak njemačkih pisanica optužuje - politiku.

Bez njemačkih jaja za Uskrs

"Smanjenje potrošnje domaćih jaja je dramatično", požalio se uoči Uskrsa Sonnleitner. I službene statistike mu daju za pravo: u samo godinu dana udio njemačkih jaja na domaćem tržištu pao je sa 75 na nešto više od 50 posto. Za to nije kriva smanjena želja Nijemaca za konzumacijom jaja. Naprotiv: svaki Nijemac je prošle godine u prosjeku pojeo 211 jaja što je tri komada više nego godinu dana prije. Zapravo bi se njemački peradari trebali radovati pojačanom apetitu svojih sugrađana i od toga imati koristi. No proizvodnja u Njemačkoj pada i to zahvaljujući zabrani držanja nesilica u kavezima. Posljedica prebacivanja na ekološko peradarstvo uzrokovala je i nagli pad proizvodnje jaja. Mnoga manja gazdinstva nisu bila u stanju brzo se prebaciti na financijski intenzivnije držanje nesilica na otvorenom što je uzrokovalo zatvaranje mnogih farmi. Stanje nije previše promijenila ni činjenica da je država obilno subvencionirala prelazak na ekološke oblike peradarstva. Njemačka maloprodaja je uoči Uskrsa bila prisiljena na pojačan uvoz i to iz bliskog susjedstva.

Nizozemci koriste priliku

Jer na pritisak njemačkih boraca za prava životinja europske norme za držanje kokoši nesilica u Njemačkoj su stupile na snagu prije nego u ostatku Europe. I tako npr. nesilice u saveznoj pokrajini Sjeverno Poranje-Vestfalija u svim kategorijama držanja uživaju pravi peradarski luksuz. Takvo držanje životinja naravno košta što ne bi bio problem da samo stotinjak kilometara dalje, u Nizozemskoj, ne vladaju druga pravila. Nizozemci naime stroža pravila o uzgoju peradi uvode tek 2012. Do tada nizozemske nesilice moraju nesti jaja i pod uvjetima koji su u Njemačkoj već zabranjeni. Time su i nizozemska jaja jeftinija nego njemačka a tima i konkurentnija. "Nizozemci nam se potajno smiju i koriste situaciju", ogorčen je Bernd Diekmann, predsjednik udruge Njemačko jaje, koja štiti interese njemačkih peradara. On je izrazio uvjerenje da će Nizozemci mogućnost držanja nesilica u kavezima "iskoristiti do posljednjeg trenutka".

Peradari su si sami krivi

Predstavnici društava za zaštitu životinja drže da su si njemački peradari sami krivi zbog novonastale situacije. "Znalo se odavno da će u Njemačkoj biti zabranjeno držanje nesilica u kavezu i svatko se na to mogao pripremiti", kaže Reinhlild Benning iz udruge BUND. Potražnja za jajima iz uzgoja na otvorenom i uzgoja u peradarnicima otvorenog tipa raste već godinama ali, kako tvrdi Benning, njemački peradari su to ignorirali. Ako se zanemari trenutna, više simbolična nego stvarna problematična situacija oko njemačkih jaja i Uskrsa, stroga primjena pravila o držanju nesilica u Njemačkoj bi i kokama diljem Europe mogla biti od koristi. Jer trend ide u smjeru ubrzanja primjene "humanijih" uvjeta držanja i u ostaku EU-a. Europski parlament je osim toga najavio pravilo po kojem će i na svim proizvodima koji sadrže jaja morati biti istaknuto o kakvim se jajima radi što će, kako se vjeruje, pojačati potražnju za "korektno proizvedenim" jajima. Dotad će Nijemci na svojim pisanicama i dalje morati tražiti oznaku u kojoj zemlji i pod kojim uvijetima je nastalo jaje kako bi bili sigurni da zbog njihovog šarenog proljetnog rituala nije patila niti jedna nesilica.

Autor: Der Spiegel/N.Kreizer

Odg. ur.: A. Jung-Grimm