Njemačkim brodarima voda do grla

Uoči financijske krize njemačkim brodarima je išlo izvrsno: gospodarstvo i trgovina su neprestano rasli a s obzirom na to da 90 posto roba do odredišta dolazi vodenim putem i brodari ali i brodograditelji su zadovoljno trljali ruke. Tako je Njemačka postala treća po redu brodarska sila na svijetu, odmah iza Japana i Grčke.

Ulagači iščezli

Ova branša je privlačila i ulagače koji su, između ostalog i zbog poreznih subvencija Njemačke vlade, godinama zgrtali ogroman novac preko brodara. Tako se samo između 2003. i 2008. u brodarstvo slilo preko 17 milijardi eura malih ulagača.

No euforija je u međuvremenu utihnula. Nakon izbijanja financijske krize 2008. protok roba je posustao i brodski prijevoznici su se odjednom našli s praznim kapacitetima. Mnogi brodovi su naručeni prije izbijanja krize no njihovi vlasnici odjednom nisu znali što će s njima. Djelomično rješenje je pronađeno i u prijevremenom otpisivanju starijih brodova koji bi u boljim vremenima plovili još koju godinu. Njemačka trgovinska flota je tako 2012. nakon dugog niza godina neprekidnog rasta, smanjena. Doduše svjetski trgovinski tokovi su se probudili iz kriznog sna tako da su njemački brodari prošle godine prevezli više robe nego godinu dana prije, no branša se još uvijek bori s viškom kapaciteta. Brodare najviše muče sve niže cijene zakupa prijevoznog prostora i čartera te sve više cijene goriva.

Kriza pet godina zaredom

"Trenutna situacija je katastrofalna, mi smo petu godinu zaredom u dubokoj krizi", žali se Petra Heinrich, vlasnica tradicionalne brodarske kompanije "Heinrich" iz Jorka pored Hamburga. "Cijene iznajmljivanja kapaciteta su toliko niske da nisu dovoljne ni za otplatu kredita što mnoge brodare tjera u propast", kaže Heinrich. U nevolji brodari, kako bi uštedjeli skupo gorivo, svojim kapetanima nalažu da voze mnogo sporije nego što je to uobičajeno. Ulagači su već odavno digli ruke od brodara. "Tržište brodarskih fondova, koje je još donedavno bujalo, je mrtvo", kaže Heinrich za Deutsche Welle.  Novac ulagača je međutim potreban da bi se brodovi održavali u formi. "Tržište će ponovno zaživjeti, u to sam siguran, samo nam je potreban svježi kapital kako bi prebrodili ovo teško razdoblje", govori vlasnica brodarske kompanije "Heinrich". Ulagači ako i ulažu, ulažu u čitave kompanije a ne u pojedine brodove kako je to donedavno bila praksa.

Rješenje je u konsolidaciji

Odgovor na krizu mnogi vide u konsolidaciji i grupiranju snaga. "Nama su banke jasno i glasno poručile: trenutno u Njemačkoj postoji 400 brodarskih tvrtki i to bi trebalo reducirati na 40. Znači od nas se traži da se ujedinimo", govori Heinrich čije tvrtka se sa 5 plovila ubraja među manje. Neki brodari su već počeli s udruživanjem snaga. Već sad, prema istraživanjima savjetničke tvrtke PwC, 40 posto brodara međusobno surađuje u pojedinim segmentima. I ostali se u bliskoj budućnosti spremaju na zajedničke projekte. Glavni motiv je naravno ušteda. I najveći u branši, poput logističkog koncerna Hapag-Lloyd su još u 90-ima krenuli u proces udruživanja s manjim brodskim prijevoznicima. Njemačka nije usamljeni primjer. U susjednoj Danskoj je najveći svjetski pomorski prijevoznik Maersk najavio fuziju s dva jaka specijalista za kontejnere. Od sredine 2014. će tako 255 brodova ploviti pod zajedničkim vodstvom.

Lagani optimizam

Petra Heinrich koja se nalazi i na čelu Udruge brodara donje Labe govori i o dvojbama koje male prijevoznike muče pri odluci o fuzioniranju. Najviše strahovanja je povezano s gubitkom samostalnosti, zato svi pokušavaju na bilo koji način iz krize isplivati sami bez pomoći i "neželjenih brakova" s velikima. No ova vremena su i prilika za one koji žele ući u brodarski posao na mala vrata. Naime većina brodarskih poduzeća su konzervativne tvrtke često već generacijama u obiteljskom posjedu koje nerado trpe uljeze izvana. Sadašnje niske cijene plovila su mladim poduzetnicima poput Alexandra Trebea pružile šansu da uz pomoć nekoliko ulagača uđe u brodarski biznis. Njegova prednost je ta što nema balasta iz prošlosti i što može munjevito reagirati na zahtjeve tržišta. Njegova mlada tvrtka već sad posluje s dobitkom, što je trenutno rijetkost u branši. I pogled u budućnost je optimističan jer, slično kao i tradicionalna brodarka Heinrich, i mnogi instituti predviđaju skori oporavak tržišta. "Mislim da ne smijemo zaboraviti da je brodarstvo ciklični biznis u kojem poslije svake krize dolazi oporavak i uspon", zaključuje Jan Ninnemann, profesor za pomorsku logistiku pri "Hamburg School of Business Administration".