Njemačko rudarsko čudo
2. kolovoza 2010
Zovu ga i "Vodeni regal", a iz današnje perspektive je gotovo nezamislivo kako je ljudska ruka uspjela u davnom Srednjem vijeku, s tadašnjim skromnim tehničkim i tehnološkim pomagalima, stvoriti temelje za sustav malih akumulacijskih jezera i kanala na potezu danas dugom preko 300 kilometara. "Radi se o svojevrsnom rudarskom remek-djelu koje je nastajalo stoljećima i koje je u vrlo dobrom stanju", ukazuje s ponosom ministrica znanosti Donje Saske, Johanna Wanka. 90 posto sustava je nastalo prije 1750. "To je nešto grandiozno, u ovim razmjerima jedinstveno u svijetu", kaže Wanka. Još od 1978. je pod zaštitom kao nacionalni spomenik kulture, a dio je, u poljoprivredne i turističke svrhe, i danas u pogonu.
Ni rijeka ni potoka
To je uvidjela i UNESCO-ova komisija za Svjetsku baštinu koja je uključila "Vodeni regal" na popis Svjetske kulturne baštine. Njime doduše nije povećan broj njemačkih znamenitosti na toj prestižnoj listi, jer se starim sustavom energetske opskrbe iz Harza samo proširuje prostor rudnika Rammelsberg i stara jezgra Goslara kao zaštićenih spomenika kulture, ali su povećane šanse da dojmljivo tehničko čudo iz predindustrijskog razdoblja ostane očuvano.
"Vodeni regal" se sastoji od 149 malih akumulacijskih jezera, kanala, 160 kilometara podzemnih rovova i 30 kilometara manjih slapova. Tim sustavom se skupljala i "tjerala" voda koja je pokretala vodenične kotača i tako osigurala opskrba rudničke regije energijom - za drvene pumpe, talionice i transport materijala. Započeli su ga graditi redovnici samostana Walkenried u 13. stoljeću, a nadograđivali su ga rudari stoljećima. On je bio potreban jer na području Gornjeg Harza nije bilo rijeka ni potoka.
Kome prijeti "crveni karton"?
UNESCO-ova komisija je na 34. godišnjem zasijedanju u Brasiliji razmatrala ukupno 39 zahtijeva za uključivanje u listu zaštićenih spomenika kulture, ali i isključivanje pojedinih ugroženih znamenitosti iz iste. UNESCO-ova lista Svjetske kulturne baštine je bogatija za još sedam lokacija. Među njima su Maršalovi otoci, planinske šume Šrilanke i Papahanaumokuakea na sjeverozapadu Havaja.
Na takozvanu "crvenu listu" ugroženih spomenika svjetske kulture dospjeli su dva spomenika u Gruziji zbog neadekvatne rastauracije, prašume na Madagaskaru zbog ilegalne sječe drva i nacionalni park Everglades u američkoj saveznoj državi Floridi zbog sve manje vode i onečišćenja.
Autorica: Dunja Dragojević (dpa, ap, afdp, DW-TV)
Odg. ur.: Ž.Telišman