Njemačko tržište umjetnina

Kako umjetničko djelo dolazi do kupca? U Njemačkoj postoji složeni sustav posrednika koji omogućavaju prodaju umjetničkih djela.
Glavni akteri na tržištu umjetnina još su uvijek galeristi. Izravnom prodajom bave se i likovni savjetnici, aukcijske kuće i sajmovi. No, i nekomercijalne institucije kao što su muzeji i umjetničke udruge, te likovni kritičari i mediji bitni su čimbenici tog tržišta. Oni naime kreiraju trendove, a time doprinose i tržišnoj vrijednosti pojedinih umjetnika. Kölnski galerist Rolf Hengesbach: "Sada sve ovisi o tome na koji način možete utjecati na važne ljude koji doprinose rastu vrijednosti umjetničkih djela. Pri tome bitnu ulogu igra povezanost galerija, umjetnika, kritičara i institucija. U Njemačkoj je ta mreža vrlo gusta i to je ovdje dovelo do vrlo dobrog razvoja tržišta umjetnina."

Federalizam donosi prednost

Dobra infrastruktura njemačkog tržišta umjetnina usko je povezana s federalnim sustavom. Za razliku od Amerike, Francuske ili Velike Britanije, u Njemačkoj je došlo do razvoja nekolicine kulturnih središta, a time i do raznolikosti pojedinih regija, što daje osobitu dinamiku, ističe Hengesbach: "Za njemačku scenu, koja je uvijek bila pluralistički određena, međusobna konkurencija regionalnih središta pokazala se kao vrlo plodna. To znači da umjetničko tržište ne ovisi o jednoj jedinoj instituciji, nekom važnom muzeju u glavnom radu, već se sastoji od različito strukturiranih i raznovrsnih muzeja i ostalih institucija."
Kad se usporedi broj galerija, sajmova umjetnina i javnih umjetničkih institucija na internetskoj stranci "artfacts", vidi se da se Njemačka nalazi odmah iza Sjedinjenih Država. Gledano statistički prema broju stanovnika, Njemačka je na samom svjetskom vrhu. Nema pouzdanog podatka o tome koliko točno galerija djeluje u Njemačkoj. Ovisno o definiciji tog pojma, njihov broj varira između 1.300 i 2.000. "Savezna udruga njemačkih galeija" broji 330 članova, a kriteriji prijama u članstvo vrlo su strogi, ističe Susanne Zander, zamjenica predsjednika Udruženja: "Tko želi biti punopravni član, galerijskom se aktivnošću mora baviti najmanje tri godine, dokazati da je to njegova ili njezina glavna djelatnost, te da priređuje određeni broj izložbi godišnje. Galerija također treba dva jamca i to kolege iz članstva Udruge."

Sajmovi su postali hit

U Njemačkoj je prije 40 godina nastao novi oblik prodaje umjetnina i to putem sajmova. Art Cologne kao prethodnik često je na udaru kritike, ali to je još uvijek model koji mnogi kopiraju. Posljednjih je godina u svijetu pokrenut velik broj sajmova. U Njemačkoj su osnovani sajmovi u Berlinu, Karlsruheu, a na proljeće kreće i novi sajam u Düsseldorfu. I dok sve više galerija bilježi sve manji broj posjetitelja, sajmovi bilježe iz godine u godinu sve više posjetitelja. Zbog toga sve više galerista izlaže na sajmovima, gdje se ne radi samo o prodaji umjetničkih djela, već se prije svega uspostavljaju novi kontakti.
Uspješnost sajma mjeri se dakako prije svega ostvarenom prodajom. Na tržištu se sve češće javlja novi tip kupca koji se spontano odlučuje na kupnju umjetničkog djela i to upravo zahvaljujući sajmovima. No, na tržište umjetnina utječe i internet. U međuvremenu niz galerija djeluje isključivo preko interneta, a često im se događa da kolekcionari e-mailom kupuju djela. Ali, kako bi na globaliziranom tržištu umjetnici i galeristi uspjeli izdržati sve veću konkurenciju, Susanne Zanders smatra da bi se za što veću profesionalizaciju galerističkog rada, galeriste ubuduće trebalo stručno obrazovati i to na razini magisterija u okviru studija povijesti umjetnosti.