Njemačka i Turska - gospodarski ravnopravni partneri, politički na distanci

Predsjednik turske vlade Recep Tayyip Erdogan u Berlinu će svečano otvoriti novo veleposlanstvo, najveće diplomatsko predstavništvo Ankare u svijetu. "To zdanje je izraz velikog značaja koji pridajemo Njemačkoj, a u prvom redu turskom stanovništvu koje ovdje živi“, izjavio je turski veleposlanik u Njemačkoj Husein Avni Karslioglu. U Njemačkoj živi dva i po milijuna ljudi turskih korijena. Većina njih su djeca gastarbajtera koji su 60-ih godina prošlog stoljeća došli na poziv njemačke vlade.

U prvom planu - privreda

Njemačka je u međuvremenu postala najveći trgovinski partner Turske. Bilateralna razmjena je, unatoč krizi u Europi, prošle godine ostvarila rekordni volumen od 31,4 milijarde eura. Osim toga, iz Njemačke dolazi najveći dio stranih investicija u Tursku - tamo trenutno posluje više od 4.800 firmi s njemačkim kapitalom. Njemačka je i najveći izvor prihoda za tursku turističku branšu: 4,8 milijuna Nijemaca godišnje provodi odmor u Turskoj.

Gospodarski procvat koji traje već desetljećima katapultirao je Tursku na 1. mjesto liste najvećih privrednih sila na svijetu. To je promijenilo i gospodarsku suradnju s Njemačkom: ove godine Njemačka je okončala slanje 50-godišnje razvojne pomoći Turskoj. Nadležno njemačko ministarstvo ocijenilo je u rujnu da je Turska sada "ravnopravni gospodarski partner“.

Vječne razmirice oko pristupa EU-u

Unatoč sve većem gospodarskom značenju Turske za Njemačku i Europsku uniju, šefovi vlada zemalja članica EU-a još nisu uvjereni da bi Turska trebala postati punopravna članica. Njemačka kancelarka Angela Merkel i njezina stranka Kršćansko-demokratska unija (CDU) spadaju u odlučne protivnike pristupa Turske EU-u. Umjesto toga, oni se zalažu za "privilegirano partnerstvo“.

Pored Njemačke, i druge članice EU-a odbijaju mogućnost da Turska postane punopravna članica dokle god ne riješi dugogodišnji sukob s Ciprom. Sve to dovelo je do zamrzavanja pristupnog procesa a na taj način i do kočenja procesa demokratizacije zemlje.

Kurdsko pitanje

U aktualnom izvještaju o ljudskim pravima, njemačko Ministarstvo vanjskih poslova utvrdilo je znatne nedostatke na području demokratskih prava i sloboda u Turskoj. U zadnje vrijeme turska vlada vrši sve veći pritisak na medije. Kritičari smatraju da ona time želi ušutkati oporbu. Oko 100 novinara zbog različitih optužbi sjedi u zatvorima.

Alarmantna je i situacija sa Kurdima. U borbi protiv kurdske Radničke stranke PKK, Turska je uhitila više od 2.000 ljudi. Štrajk glađu više od 600 kurdskih boraca u turskim zatvorima pojačava sumnje u ispravnost Erdoganove politike prema Kurdima. Ali turski premijer se ne da pokolebati. On je nedavno optužio europske zemlje, među njima i posebno Njemačku, da otežavaju borbu protiv PKK-a. "Njemačka ne želi rešenje. Ni Francuska ne želi rešenje. Te zemlje nam ne pomažu. Umjesto toga, prihvaćaju vođe terorista“, izjavio je prošlog mjeseca Erdogan.

Samouvjereni Erdogan – nezgodan partner

Iako je važnost Turske za Njemačku porasla, a suradnja između dvije zemlje ojačala, nova Turska je Berlinu neugodan partner. Njemačka strana pohvalno se izrazila o stavu Turske u sirijskoj krizi i prihvaćanju više od 100.000 izbeglica. Ali, samouvjerena politika turske vlade izaziva i zabrinutost.

Uzmimo na primjer integraciju Turaka u njemačko društvo: pristup jedne i druge strane prilično se razlikuju. Erdogan je žestoki kritičar politike Angele Merkel. Za vrijeme jednog sastanka s predstavnicima Turaka u Njemačkoj, on je pozvao svoje sunarodnjake da se integriraju u njemačko društvo, ali da se s njime ne stope. "Nitko nam nema pravo oduzeti našu kulturu i naš identitet. Bio bi to zločin protiv čovječnosti", izjavio je turski premijer. Taj poziv je u njemačkoj politici i javnosti naišao na oštre kritike.