Njemački kancelari - od Adenauera do Merkel
Njemačka je od 1949. imala sedam kancelara i jednu kancelarku. Angela Merkel sjedi već 8 godina u kancelarskoj fotelji a sjedit će još najmanje četri godine. Tko su bili njeni prethodnici?
Konrad Adenauer (CDU), 1949 - 1963.
Konrad Adenauer je bio prvi njemački kancelar. Tijekom njegove vlade je još mlada Savezna Republika postala suverena država. U vanjskoj politici jasno se orijentirao u pravcu Zapada. Njegov stil vladavine je bio autoritaran. Adenauer je bio Rajnlender (čovjek iz područja Rajne), otuda se i zalagao da Bon postane prijestolnica. Ipak, nije puno mario za tamošnju, tako omiljenu tradiciju karnevala.
Ludwig Erhard (CDU), 1963. - 1966.
1963. CDU je insistirao da se s položaja kancelara povuče u međuvremenu 87-godišnji Adenauer. Proglasila je Ludwiga Erharda njegovim nasljednikom. Erhard je stekao popularnost kao ministar gospodarstva, promovirao je socijalnu tržišno gospodarastvo, poznat je kao "otac" zapadnonjemačkog "gospodarskog čuda". Navodno je dnevno pušio po 15 cigara. Podnio je ostavku 1966.
Kurt Georg Kiesinger (CDU), 1966. - 1969.
Kurt Georg Kiesinger je formirao prvu veliku koaliciju Njemačke od CDU-a i SPD-a. Njoj je pošlo za rukom ponovno pokrenuti uspavano gospodarstvo. Nakon usvajanja zakona o izvanrednima situacijama, čime su državi dodijeljena posebna prava, mladi su izašli na ulice. Time je bio rođen studentski pokret. Kiesinger je bio sporan političar zbog svoje prošlosti iz doba nacionalsocijalizma.
Villy Brandt (SPD), 1969. - 1974.
Društvene promjene su donijele političku promjenu: Villyi Brandt je postao prvi socijaldemokratski njemački kancelar. Čuven je njegov poklon na koljenima pred Spomenikom junacima Varšavskog geta kad je zatražio oprost za zločine iz nacističkog doba. Uspio je i popraviti odnose s državama Istočnog bloka. Godine 1971. dobio je za te zasluge Nobelovu nagradu za mir.
Helmut Schmidt (SPD), 1974. - 1982.
Helmut Schmidt je postao kancelar poslije ostavke svog stranačkog prijatelja Villyja Brandta. Gospodaraska recesija u svijetu bila je glavna briga njegove vlade. Schmidt je vladao učinkovito. Pokazao je čvrstu ruku u borbi protiv terora ljevičarsko-ekstremističke Frakcije Crvene armije (RAF) i nije popuštao zahtjevima terorista. Nakon izglasavanja nepoverenja njegovoj vladi, dao je ostavku.
Helmut Kohl (CDU), 1982. - 1998.
Bio je kancelar 16 godina, to je rekord. Helmut Kohl je smatran ustrajnim političarom, nepokolebljivim, ali i bez nekog posebnog poriva za reformama. Njemu se pripisuje velika povijesna zasluga: ujedinjenje dvijue Njemački i obnova bivše Istočne Njemačke. Ali on nije samo kancelar ujedinjenja Njemačke. Kohl se zalagao i za zajednički rast Europe.
Gerhard Schröder (SPD), 1998. - 2005.
Posle četiri kancelarska mandata Helmuta Kohla, na čelo vlade je došao Gerhard Schröder. On je postao kancelar prve crveno-zelene vlade. Tijekom njegova mandata Bundeswehr je prvi put sudjelovao u NATO-vim međunarodnim intervencijama. Njegova Agenda 2010 bila je veliki ispit za njegovu stranku. Mnogi ljudi su prosvjedovali na ulicama zbog "rezanja" socijalnih davanja.
Angela Merkel (CDU), od 2005.
Godine 2005. Angela Merkel je postala prva žena na čelu njemačke vlade. Jedan od njezinih najvećih izazova je aktualna financijska i gospodarska kriza. Njezin stil vlade je pragmatičan. Posle havarije reaktora u Japanu zauzela se za promjenu energetske politike, iako je prije bila zagovornica atomske tehnologije. Merkel je unela boje na političku scenu: nosi sakoe u svim nijansama.