Nova generacija glazbenih spotova

Gledatelj mijenja kanale i vidi vijesti, reality show, vremensku prognozu, crtani film, manekenke koje šeću modnom pistom - ali svi likovi na ekranu pjevaju istu pjesmu. U stvari pjesmu pjeva Bob Dylan. U pitanju je njegov bezvremeni hit: "Like a Rolling Stone“ iz 1965, a spot za ovu pjesmu je konstruiran u formatu virtuelne televizije sa 16 kanala, koje korisnik može mijenjati po želji. Iako Dylan muzicira još od ranih šezdesetih, ovo je njegov prvi službeni spot, i istovremeno reklama za novu kompilaciju “The Complete Album Collection Vol. 1.”

Slično načelo koristi i američki reper Pharrell Williams. Video za njegovi novu pjesmu traje 24 sata, pa ga korisnici mogu pratiti u različitim dijelovima dana. Na spotu su razni ljudi, među njima i određen broj poznatih ličnosti, koji plešu uz pjesmu “Happy” na ulicama Los Angelesa.

Klik u budućnost?

Martin Behrens, upravnik studijske grupe za pop-muziku na sveučilištu u Osnabrücku smatra da interaktivnost nije toliko revolucionarna. “Pop muzika je oduvijek pokušavala privući pažnju,” kaže on. “Sve je to počelo sa ambicioznim svjetlosnim efektima tijekom sedamdesetih godina. A danas se koncerti prenose preko multimedijalnih platformi.” Drugim riječima, umjetnici se pokušavaju približiti publici putem elemenata kao što su prijenos uživo ili putem galerije slika. “U takvoj vezi ima više emocija”, kaže Behrens.

Ovdje možete pogledati originalni interaktivni glazbeni spot Boba Dylana

Ovaj stručnjak je uvjeren kako će povezanost među različitim platformama i dalje rasti, jer društvene mreže i Internet imaju sve veći utjecaj na glazbenu industriju. “Sada je zabava ključni faktor. Stara poruka ‘kupi me!' otišla je u drugi plan“, objašnjava Behrens.

Nova generacija muzičkih spotova biti će zabavnija za korisnike, ali i skuplja za izdavače. Ipak, ljubitelji muzike neće morati izdvajati više novca za svoje omiljene pjesme. “Cijena diskova ili pojedinih pjesama za download neće porasti”, kaže Behrens. “Na kraju će proizvod biti isplativ, jer će se bolje prodavati.”

Popularna platforma Youtube ima u svojoj ponudi veliki broj muzičkih spotova, ali korisnici pri slušanju ostaju pasivni. S druge strane, interaktivni spotovi su zabavni baš zato što se korisnik njima može igrati. Behrens tvrdi da je jedan od nedostataka ove tehnologije cijena, jer trenutno samo najpoznatiji bandovi mogu platiti tako složen način produkcije. Ipak, to bi se uskoro moglo promijeniti: "Novi trendovi se najprije moraju dokazati. A s vremenom će i početnici moći raditi takve spotove.“

Njemački glazbenici zaostaju

Istraživač glazbe sa sveučilišta u Heidelbergu, Henry Keazor, tvrdi da nedavni spotovi Dylana i Pharrella zapravo nisu ništa novo. „Za sada je to samo reklama na Internetu“ kaže on za Deutsche Welle. Keazor podsjeća da interaktivni video-sadržaji postoje već godinama. On navodni primjer Petera Gabriela koji je još 1996. godine izdao disk Eve, i pružio mogućnost korisniku da klikne na određene glazbene elemente i da tako „pomiče“ Adama i Evu kroz digitalni Rajski vrt. Tijekom 2000-tih, mnogi izvođači su iskoristili nove tehnologije za svoju muziku. Među njima se ističu švedski pop pjevač Robyn te britanski band Placebo. Korisnici su mogli mijenjati i iznova kombinirati njihove pjesme, a korištena je i 3d tehnologija.

Istovremeno, njemački bandovi su uglavnom zaobišli ovaj trend. Jedini predstavnik na polju interaktivnih glazbenih spotova je berlinski hip-hop sastav K.I.Z koji je svoj projekt objavio još 2008. godine - u pitanju je bio muzički spot urađen je u stilu pucačke igre (ego shootera) iz prvog lica. Doduše, zbog nasilja i vulgarnih izraza je pristup tom sadržaju bio ograničen. “Ovaj spot K.I.Z. je bio previše specifičan”, kaže Henry Keazor. “Pristup nekim dijelovima je bio dozvoljen tek iza 22 sata. To je bilo kontraproduktivno i samo je frustriralo korisnike."

U budućnosti, interaktivni muzički spotovi kretat će se u smjeru koji su zacrtali Dylan i Williams, odnosno ka lakoj zabavi, predviđa Keazor. Pored toga, on smatra da će se već 2014. ovom trendu pridružiti i njemački bandovi. Naime, većina njih radi za međunarodne izdavače, koji budno prate nove marketinške trendove.