Nova metoda za kontrolu plinovoda

Ozonska rupa nikada ne bi bila otkrivena da već odavno ne postoji postupak kojim se određene molekule pomoću metode titranja mogu promatrati s velike udaljenosti. Naime, ako se na jednom dijelu glazbenog instrumenta dotakne žica s jednim tonom, onda će ona automatski početi titrati i na drugom dijelu. Na isti se način zračenjem mogu pokrenuti molekule, ukoliko zrake imaju istu frekvenciju kao i sama molekula. U kontroli plinovoda traže se molekule metana. Dr. Hans Klingenberg iz Instituta za tehničku fiziku iz Njemačkog centra za zračna i svemirska istraživanja objašnjava: «Za to je bilo nužno razviti laser opremljen odgovarajućim transformatorom frekvencije kako bi se točno pogodila apsorpcijska valna duljina metana.»

Izbjegavanje grešaka kroz dvostruko ozračivanje

To je inače uobičajeni postupak kod mnogih mjerenja. Kod njih se jednostavno odašilje svjetlosna ili radarska zraka, ovisno o vrsti molekule, i zatim se mjeri koliko se od te zrake vratilo do odašiljača. Zraka, naime, na molekulu prenosi dio svoje energije, pa se iz razlike može izračunati na koliko je molekula zraka naišla.
Ta se metoda već godinama koristi kod satelita koji istražuju zemljinu atmosferu. No, kada se na maloj površini traži samo metan, onda ondje ne smiju biti nikakve druge molekule jer će to utjecati na rezultate. To se može izbjeći ako se ista površina ozrači dva puta, kaže dr. Klingenberg: «Da bi se dobio podatak koliko se tih molekula ovdje stvarno nalazi, bez da na rezultat utječe nazočnost drugih molekula, istovremeno se mora odaslati i jedan kontrolni impuls. On nije na istoj frekvenciji kao metan pa se pomoću njega može utvrditi koliko se na istom prostoru, osim metana, nalazi i drugih vrsta plinova i molekula.»

Njemački znanstvenici riješili su problem

Tim se paralelnim zračenjem u stvari ispituje zrak između helikoptera i zemljine površine. Osim toga, kada helikopter prelijeće plinovod na visini od 80 do 150 metara važnu ulogu igra i njegovo kretanje. Upravo zato se druga, kontrolna zraka mora odaslati istovremeno sa zrakom za mjerenje metana, jer se helikopter kreće pa bi u protivnom svaka zraka mjerila na različitom području. Zato je tim dr. Klingenberga izradio jedinstveni laser koji u vrlo kratkom vremenu može odaslati obje zrake: «Obavezno smo htjeli imati jedan jedini laser koji može poslati oba impulsa i to u najkraćem mogućem vremenu kako bi se oba mjerenja obavila na istom prostoru. Tu se radi o vremenskom razmaku između odašiljanja dviju zraka od maksimalno 100 do 150 mikrometara.»

Višestruke prednosti nove metode

Time se omogućava kontrola 70 do 150 kilometara plinovoda u samo jednom satu. Helikopter slijedi tok plonovoda zahvaljujući navigacijskom sustavu. Laserom se kontrolira područje širine 18 metara, jer plin ponekad iz pukotine ne istječe prema gore, nego sa strane, budući da se plinovodi često nalaze ispod asfaltiranih cesta.
Ta nova metoda je jeftinija, preciznija i brža nego dosadašnja. Naime, kontrolori su do sada iz helikoptera jednostavno promatrali površinu iznad podzemnih plinovoda, a istjecanje plina bilo je moguće uočiti samo na temelju promjene boje okolnih biljaka.