Nova terapija u liječenju moždanog udara

Moždani je udar, nakon srčanog udara i raka, najučestaliji uzrok smrti. Da bi pacijent preživio moždani udar, najvažnija je što brža liječnička pomoć. Pri tome bi važnu ulogu mogla odigrati hipotermija. To je umjetno izazvano spuštanje tjelesne temperature pacijenta sa 37 na 32 do 34 stupnja Celzijevih, čime se usporavaju biokemijski procesi u mozgu. Profesor Gerhard Hamann, neurolog sa klinike Horst Schmidt u Wiesbadenu podsjeća da ta metoda nije nova: «Postoje izvješća iz Rusije iz 1806. godine da su pacijenti nakon prestanka rada srca pokrivani snijegom kako bi se pokušalo povećati šanse za ponovno oživljavanje.»
Nije poznato koliko je ta metoda u Rusiji bila uspješna, no današnji liječnici žele na taj način dobiti na vremenu za uspješno liječenje pacijenta. U svakom slučaju, ta se metoda pokazala učinkovitom kod ljudi kod kojih je uspješno provedena reanimacija nakon prestanka rada srca. Kod njih je umjetna hladnoća pomogla u ublažavanju štetnih posljedica nedostatka kisika za mozak.

Hipotermija se tek nalazi u začecima

U liječenju moždanog udara hipotermija se tek nalazi u začecima. Stručnjaci od te metode očekuju da će spuštanje tjelesne temperature dovesti do usporavanja reakcija u tijelu, pa tako i širenja mogućih negativnih procesa. Osim toga, liječnicima time ostaje više vremena za potrebne zahvate poput razbijanja ugruška u mozgu. Prof. Hamann objašnjava kako se u praksi provodi hipotermija: «Postoje posebni načini hlađenja kod kojih se kateter uvlači kroz venu na nozi, pa se zatim u krvotok ubrizgava hladna tekućina. Također postoje i hladni omotači kojima se pacijent pokriva. U njima se nalazi hladna tekućina koja spušta tjelesnu temperaturu.»

Izvrsni rezultati ispitivanja na životinjama

Za sada se ta metoda pokazala vrlo učinkovitom u pokusima na životinjama, kaže neurolog Hamann: «Rezultati eksperimenata su fantastični. Hipotermijom su smanjena oštećenja nakon moždanog udara za 30 do 50 posto.»
No, ta metoda do sada skoro da i nije isprobana na ljudima, pa su zato nužne nove studije s pacijentima, kaže prof. Hamann: «Mnoge klinike rade na tome. Mislim da za tri ili četiri godine možemo očekivati nove studije koje će možda preporučiti primjenu u terapiji.»

Primjena samo kod najtežih slučajeva

Pri tome stručnjaci moraju uzeti u obzir i potencijalne opasnosti. Tako postoji mogućnost da pacijent zbog umjetno izazvanog spuštanja tjelesne temperature dobije upalu pluća. Osim toga, važno je napomenuti da se hipotermija ne može primjeniti na sve pacijente. Kako kaže prof. Gerhard Hamann, ta terapija mogla bi se pokazati učinkovitom u prvom redu kod najtežih slučajeva moždanog udara, odnosno kod 10 do 20 posto oboljelih.