Nova vlada ili nastavak pregovora s EU-om

ZERP, Zaštićeni ribolovno-ekološki pojas na Jadranu postao je ključno pitanje hrvatske politike i na domaćem i na inozemnom planu. primjenu ZERP-a od 1. siječnja 2008. godine ultimativno traži Hrvatska seljačka stranka kao uvjet za ulazak u novu hrvatsku Vladu. Iz Bruxellesa se dotle službenom Zagrebu poručuje kako bi primjena ZERP-a mogla usporiti hrvatski put u Europsku uniju.

Zagovornici ZERP-a ističu kako bi Hrvatska bez njega mogla postati tek podstanarom na Jadranu, a i podsjećaju tehnokrate iz Bruxellesa da bi nastavak talijanskog besplatnog ribolova i devastacija ekoloških potencijala u istočnom Jadranu moglo rezultirati tragičnim posljedicama po bio-ekološki sustav mora. Zbog toga bivši pravaški zastupnik Tonči Tadić i eko-udruge s Jadrana traže barem primjenu ekološkog dijela ZERP-a, kazao je Tadić:

„Jer ako ova generacija Hrvatska ne zaštiti svoju polovicu Jadrana, druga generacija Hrvata neće imati što loviti.“

Ulove 300 milijuna eura godišnje

Političari traže rješenja, a najrealnije je da će se naći neko rješenje između Hrvatske, Italije i Slovenije, ali i za HSS koji je dosad tvrdo inzistirao na punoj primjeni ZERP-a od početka iduće godine.

Oštro protivljenjeTalijana i Slovenaca ne iznenađuje. Jer, u dijelu Jadrana na koji bi se odnosio hrvatski ZERP talijanski i slovenski ribari svake godine ulove ribe u vrijednosti od oko 300 milijuna eura. Samo za dvije godine dakle otprilike onoliko koliko je Hrvatska od Europske unije dobila u proteklih 16 godina iz svih predpristupnih fondova.