1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Nove mega-fuzije: banaka u SAD i farmaceutske industrije u Europi

29. siječnja 2004

Neko vrijeme nam se moglo ciniti da su mega-fuzije stvar prošlosti. Jer i poslovni rezultati - bolje rekavši, vrijednost dionica gotovo nikad nisu ispunili ocekivanja. Sjetimo se samo rekordnih gubitaka koje je prijavio na primjer AOL Time Warner ili muke kroz koju prolazi direktor Daimler Chryslera, Jürgen Schremp jer mu dionicari prigovaraju da pod cijenu bivšeg Mercedesa spašava Chrysler i Mitsubishi.

https://p.dw.com/p/9ZT7

Ali tek što smo to pomislili, vec stižu glasovi o novim mega i giga-fuzijama: u Sjedinjenim Americkim Državama se na vjencanje spremaju banke "Bank One" i "JP Morgan Chase" sa kapitalom od preko jednog bilijuna dolara i samo ce Citigroup i dalje biti veci od njih zajedno.

Osobito kod banaka u Americi vidi se veoma zanimljiv trend koji je daleko od onoga što doživljavamo u Njemackoj i ovaj val fuzija - sjetimo se, u listopadu su fuziju najavili i Bank of America i Fleet Boston je zapravo potpuno razlicit od onoga što smo vidjeli krajem "vrtoglavih" devedesetih. Jer onda su se banke udruživale kako bi namakla veca sredstva za burzu, za dionice i poslovanje sa tvrtkama. I dok se u Frankfurtu još uvijek cuju takvi argumenti, u Americi se banke uvelike vracaju "klasicnim" poslovima sa mušterijama, kreditima, hipotekama i ulozima. U Njemackoj broj filijala neprestance pada i mušterije se tjeraju da doslovce trce za filijalama jer se ona u njihovoj blizini zatvorila "zbog štednje". U Sjedinjenim Dražvama broj filijala uporno raste, povecava se kvaliteta usluga i dakako zbog medusobne konkurencije kamate za kredite uporno padaju. Dakako, pomaže i niska središnja kamatna stopa, ali egzaktan pokazatelj je i udio vlastitog kapitala americkih banaka: sada je oko 13,5% i cak i njemacke štedionice u usporedbi s tim izgledaju kao beskrajni spekulanti: kod njih je to tek 9% a kod velikih banaka je cak i negativna vrijednost. Ovo je dakle spajanje u korist mušterija iako i pri ovom vjencanju ocekuju gigantsku uštedu od preko dvije milijarde dolara samo od troškova uprave.

Dobro, reci cete, banke sada fuzioniraju jer je ocito da se i trend promijenio. Ali ovog ponedjeljka culi smo najavu giga-fuzije i medu proizvodacima - tocnije ponudu francuskog farmaceutskog koncerna "Sanofi-Syntelabo" dionicarima koncerna "Aventis" da zamjenom dionica i uz odredenu nadoknadu u gotovini stekne kontrolu "Aventisa" Na prvi pogled citav posao izgleda cudno jer je zapravo patuljak zinuo da proguta diva - "Aventis" je dva do tri puta veci od "Sanofija" i šesti je farmaceutski koncern na citavom svijetu. "Sanofi" je pak 15. sa prometom od oko 9 milijardi i 600 milijuna eura. Ali kao što nije tako rijedak slucaj kod fuzija, stvar nije samo u velicini: vrijednost dionica "Sanofija" bolje stoje od "Aventisa" jer "Sanofi" gotovo da nema dugova, bavi se prije svega lijekovima koje se izdaju na recept i cjepivima - dakle lijekovima koji se dobro prodaju. A treba spomenuti i "kumove", dakle najvece vlasnike "Sanofija": 24,4% posjeduje francuski naftni koncern "Total" a 19,5 kozmeticki div "L'Oreal" - i oba ova koncerna podržala su ponudu "Sanofija" za preuzimanje "Aventisa" No iako je i sam "Aventis" koncern koji je na papiru iz Francuske, on je zapravo nastao fuzijom "Rhone-Poulenc" i tvrtke Hoechst iz Frankfurta prije nešto više od 4 godine i njegovi dionicari raštrkani su po citavom svijetu. Kao akvizicija je "Aventis" dakako veoma zanimljiv "Sanofiju" baš zato jer troši novac - u istraživanja i prisutan je u mnogim zemljama u kojima se "Sanofi" tek pokušava probiti - prije svega u Njemacku. "Aventis" preko "Hoechsta" je dakako u ovoj zemlji poznato ime - ali je i oko 9000 od ukupno preko 70.000 suradnika zaposleno u ovoj zemlji.

Zato se dakako i ova fuzija - kao ona prije par godina kada je Vodafone nakanio progutati Manesmanna - u središtu pažnje ne samo gospodarstva nego i politike. Jer baš kao i tada veliko je pitanje što ce se dogoditi sa radnim mjestima u Njemackoj. Koncern "Aventis" i službeno odbio ponudu koja bi onda protekla "mirno" ali odmah nakon toga javili su se i politicari: Ministar gospodarstva Wolfgang Clement. "Nemamo previše tako vrhunskih radnih mjesta i dakako da mi je stalo da oni ostanu u Njemackoj sa svim što to podrazumjeva."

Predsjednik vlade savezne pokrajne Hessen bio je još otvoreniji u napadu na Pariz: "Ocito je kod ovog preuzimanja simpatija francuske politike usmjerena na preuzimanje u Francusku velikog, veoma velikog dijela znanja u biotehnologiji kojeg još imamo u farmaceutskoj industriji u Njemackoj." Obzirom da iza naftnog koncerna "Totala" doista donekle i stoji Francuska država, sva je prilika da to doista i baci sjenku na inace doista dobre odnose koje trenutno vladaju izmedu ove dvije zemlje. Glasnogovornik kancelara Schrödera Bela Anda potvrdio je kako ce se provjeriti pozadina ovog preuzimanja i "nije iskljucio" da ce to biti tema razgovora kancelara sa francuskim predsjednikom Chriracom pocetkom veljace.