Novi njemački spomenik na UNESCO-voj listi

Sve je počelo s beskrajnom patnjom i očajem: Wilhelminin otac, pruski kralj Friedrich Wilhelm I. bio je okrutni tiranin koji je zlostavljao svoju djecu. Djetinjstvo u paklu dvorskog života Wilhelmina doživljava kao hladno i bez ljubavi. S 22 godine mora se udati za jednog isfrustriranog gubitnika - i to još u Bayreuthu, u dubokoj i dosadnoj provinciji. Wilhelmina od Prusije ne namjerava se bespogovorno pomiriti sa svojom sudbinom - 1748. godine gradi bayreuthsku operu, najveličanstvenije kazalište onoga doba.

Kraljevska kćer koja i sama sklada, slika i piše želi zasjeniti palače Sanssouci u Potsdamu i Versailles u Francuskoj. Za nu je velebna građevina u talijanskom baroknom stilu "zlatni oklop protiv života", kako je to formulirala povjesničarka Barbara Bogen.

Kasna zadovoljština

264 godine kasnije grofica Wilhelmina von Brandenburg-Bayreuth je dobila kasnu zadovoljštinu: njezino kazalište na sjeveru Bavarske je postalo UNESCO-va kulturna baština. Time je komisija stručnjaka odala priznanje bayreuthskoj operi kao spomeniku univerzalne i neponovljive ljepote. Grofica Wilhelmina se zadovoljno smješka - barem se tako čini kada se pogleda njezina brončana bista koja stoji u Bayreuthu.

Sa sigurnošću se to može reći za gradske oce: "Ovom odlukom je postavljen važan miljokaz za svijetlu budućnost Bayreutha", kaže njegova gradonačelnica Brigitte Merk-Erbe i napominje kako će od sada svugdje u svijetu ljudi povezivati Bayreuth - osim s Richardom Wagnerom i njegovim svečanostima - i s tamošnjom operom.

UNESCO-ova lista - magnet za turiste

Za očekivati je da će UNESCO-vo priznanje privući u gradić od 70-ak tisuća stanovnika brojne turiste. To pokazuju iskustva drugih gradova koji su dospjeli na prestižnu listu, na primjer Bad Muskau u njemačkoj pokrajini Saskoj. Prije UNESCO-ovog priznanja taj gradić je posjećivalo 15.000 turista godišnje, ali nakon što je gradski park grofa Pücklera uvršten u popis svjetske kulturne baštine, on se može pohvaliti s gotovo 40.000 posjetitelja.

"Običnom turistu taj park uopće nije poznat kao turistička atrakcija", kaže njegov direktor Cord Panning i ukazuje: "To se, naravno, promijenilo uvrštavanjem na listu svjetske kulturne baštine. Sada ga ne izostavljaju ni u jednom turističkom vodiču. I upravo to nas razlikuje od velikih turističkih centara poput Weimara, Potsdama, Dresdena: za njih je relativno svejedno hoće li još dobiti 'naljepnicu' svjetske kulturne baštine, to je za njihov turizam relativno nevažno." U malom Badu Muskauu je, pak, drukčije, ova titula ima presudni značaj, kaže Panning: "Ona ima takvu moć, takvu vrijednost, da ju svi moraju primijetiti."

Nepoznata mjesta uveliko profitiraju od nje - njezini nositelji vesele se jednako rastu ugleda kao i financijskoj potpori.

Eurocentristička lista

Bayreuthska opera je imala i malo sreće, jer sve su glasniji prigovori da je na UNESCO-voj listi previše europskih spomenika. I doista: preko polovice od 900 kulturnih i prirodnih blaga na tom popisu je iz Europe ili Sjeverne Amerike. Čak ni svaki deseti nije u Africi - može li se iz toga zaključiti da je riječ o kontinentu "bez kulture"? I direktor parka u njemačkom Bad Muskauu vidi tu politički problem: "Čitava UNESCO-va lista je eurocentristički nastrojena pa se to sada pokušava malo ispraviti, ujednačiti tako da se na popis sve više stavljaju azijske i afričke zemlje."

Najspektakularnija "pridošlica" na UNESCO-voj listi svakako nije bayreuthska opera nego Bazilika Rođenja Isusova u Betlehemu. Palestinski zahtjev je bio pravo "bure baruta": Palestinci su tek prije osam mjeseci pristupili UNESCO-u - uz protivljenje SAD-a, Izraela, ali i Njemačke. Bazilika Rođenja Isusova je prvi spomenik svjetske kulturne baštine na područjima kojima upravljaju Palestinci.

Sjednica na kojoj je UNESCO-ov odbor odlučio o novim vlasnicima titule svjetske kulturne baštine zasjenile su vijesti iz Malija. U gradu Timbuktuu su islamisti uništili svete grobove koji također spadaju u svjetsku kulturnu baštinu. Radikalni islamisti odbijaju svaki oblik obožavanja svetaca. Glavna direktorica UNESCO-a Irina Bokova izjavila je da ništa ne može opravdati ovakve devastacije i zatražila od islamista da odmah prekinu uništavati spomenike kulture.