Novi svjetski Medici paze na svoj novac

Upravo to se dogodilo u Londonu prošlog tjedna kad su dvije konkurentske aukcijske kuće Christie's i Sotheby's održale svoje tradicionalne dražbe impresionista i moderne umjetnosti.

Od aukcija se očekivalo da sruše sve rekorde u "jednoj od najuzbudljivijih prodajnih sezona". Nakon dražbi u Lonodnu i New Yorku ranije ove godine, na kojima visinom postignutih cijena rušeni rekordi, od lipanjskih prodaja u Londonu mnogo se očekivalo.

Iako one ni u kom slučaju nisu bile neuspjele, stručnjaci su primijetili da su potencijalni kupci bili puno suzdržaniji i štedljiviji no što se od njih očekivalo. Zapravo je aukcija kuće Christi's sa potignutih 226,5 milijuna dolara srušila aktualni lonodnski rekord kuće Sothheby's iz veljače. No Christie'sw je ostao razočaran jer je računao s utrženih barem 230 milijuna dolara.

Rekordi i razočaranja

Picasova slika "Akt, zeleno lišće i poprsje" prodano je u svibnju u New Yorku za nevjerojantih 106,5 milijuna dolara, postavši tako najskupljom slikom u povijesti. Još jedan Picasso, "Portret Angela Fernandeza de Sota", iz njegove plave faze, bilo je najuspješnije prodano djelo prošlog tjedna u Londonu. Iako vrijedno nekoliko desetaka milijuna dolara, još uvijek je bilo nekoliko milijuna jeftinije no sto su se aukcionari nadali. Vlasnik ovog djela britanski skladatelj Andrew Lloyd Weber izjavio je kako je zadovoljan postignutom cijenom u ovim "teškim vremenima".

Mnogo slika, uključujući i impresionista Claudea Moneta nije uopće prodano, a slike autora pooput Van Gogha, Matissea ili Gustava Klimta redom su postizale cijene bliže doljnjoj nego gornjoj prihvatljivoj granici.

"Ljudi su bili prilično oprezni. Ništa se ludo nije događalo. Radilo se s mjerom", ocijenio je međunarodni direktor za impresioniste i modernu umjetnost kod aukcijeske kuće Christie's Thomas Seydoux, priznajući da je bio razočaran što se jedna Monetova slika nije uspjela prodati. Predsjednik ove kuće za Europu Jussi Pylkkanen izdvojio je skupinu "izrazito bogatih i izrazito zainteresiranih kolekcionara umjetničkih djela, kojima je jako stalo da kupuju samo najbolje", kao svoje najbolje mušterije. Opisao ih je kao "nove (pripadnike obitelji) Medici iz cijelog svijeta, uključujuči Europu, SAD, Srednji istok, Rusiju, Kinu i Veliku Britaniju".

Nisu pali s kruške

I dok bi se većina komentatora koji prate trendove na tržištu umjetninama složili s ovom karakterizacijom, dodali bi svakako i da su svjetski najbogatiji kolekcionari očito vrlo pažljivo razmislili o tome u što će uložiti svoj novac. "Pouka za aukcijske kuće trebala bi biti da ova skupina kupaca svoj novac nije zaradila tako što ga je trošila na precijenjene proizvode", napisao je jedan britanski umjetnički kritičar.

Autor: Snježana Kobešćak/ dpa/ rtr

Odg. ur.: Z. Arbutina