Novi zakon o useljavanju stranaca

Prvi sijecanj je obicno datum kada u brojnim zemljama na snagu stupa niz novih odredbi i propisa. Pa tako i u Njemackoj na danasnji dan stupaju na snagu brojni novi zakoni i odredbe - nekima od tih promjena Nijemci se raduju, a od nekih i strepe. U ovom trenutku u Njemackoj rijec "promjena" prije svega znaci - jos vecu stednju.

No ovog prvog sijecnja na snagu stupa i jedan zakon kojem ce se zacijelo prije svega obradovati stranci. Novi zakon o useljavanju stranaca zasniva se na spoznaji da u Njemackoj zbog starosne strukture stanovnistva i preniske stope prirodnog prirasta, moze doci do gospodarskih poremecaja, ukoliko se ne dopusti useljavanje mladih ljudi. No ipak novim zakonom nece doci do znatnog prosirenja trzista rada. Politicari su to htjeli sprijeciti zbog toga sto u Njemackoj vlada visoka stopa nezaposlenosti - bez obzira sto poduzetnici prizeljkuju novu radnu snagu.

Stranci iz zemalja koje nisu clanice Europske unije i dalje ce tesko dobiti cak i najjednostavnije poslove. Oni u Njemackoj mogu raditi samo ako imaju ugovore koji se zasnivaju na posebnim odredbama - kao sto su medjudrzavni ugovori o sezonskom radu ili o personalu u bolnicama i starackim domovima. Cak i drzavljani novih zemalja clanica koji bi htjeli raditi u Njemackoj moraju se jos malo strpiti: oni ce tek za sedam godina moci slobodno traziti posao u Njemackoj.

Visoko kvalificiranim radnicima, bez obzira odakle dolaze, daleko je lakse. Prema dosadasnjim propisima o boravku, oni bi nakon pet godina trebali napustiti Njemacku, no prema novom zakonu, oni mogu trajno ostati. Strani studenti koji apsolviraju na nekom od njemacih sveucilista imat ce godinu dana vremena za trazenje posla, ako zele tu ostati. Dobrodosli su i samostalni poduzetnici ako mogu investirati barem milijun eura i osigurati deset radnih mjesta. Tko zeli raditi u Njemackoj, moze racunati s manje birokracije: u buduce se radne dozvole i dozvole boravka mogu dobiti na jednom mjestu - na primjer u njemackom veleposlanstvu. Novi zakon o useljavanju takodjer zeli ublaziti posljedice nedovoljne integracije veceg dijela od oko sedam milijuna i 300 tisuca stranaca. Novi useljenici, koji zele trajno ostati u Njemackoj, imaju pravo na pohadjanje nastave njemackog jezika, kao i upoznavanje s pravnim sustavom, kulturom i povijescu Njemacke. Drzava je za to predvidjela 200 milijuna Eura. I stranci koji tu vec dulje zive, takodjer trebaju pohadjati te tecajevima - godisnje je drzva spremna financirati takvu nastavu za oko 50.000 stranaca. Onaj tko odbije pohadjanje tecajava, dovodi u pitanje produzenje prava na boravak ili na socijalnu pomoc. Takve se tecajeve do sada nudilo samo preseljenicima njemackog porijekla, prije svega onima iz drzava bivseg Sovjetskog saveza. Za njih od sada vrijedi novo pravilo: u buduce ce i clanovi njihovih obitelji trebati pohadjati tecajeve, ukoliko i oni zele doci u Njemacku.

Zakon donosi i neke olaksice za izbjeglice: jasnije su definiranu kriteriji po kojima se odredjuje je li netko proganjan u svojoj zemlji. Ukoliko drzava iz koje stranci dolaze svojim drzavljanima ne moze pruziti zastitu, te osobe imaju pravo na zastitu. To se na primjer odnosi i na zene kojima u njihovoj zemlji prijeti tradicionalno osakacivanje genitalija.

Zakon medjutim ne predvidja sveopce pravo boravka za podnositelje molbi za azil kojima je molba odbijena i koji vec dulje vremena zive u Njemackoj. Oni trebaju racunati s time da ce morati napustiti Njemacku., bez obzira sot su se organizaicje za pomco izbjelgicama zesotko borile za rpavo ostanka. Od oko 200.000 podnositelja molbi za azil kojima je moba odbijena, od novog zakona imat ce korisit samo jedan manji dio - na primejr oni kojima u domovini prijeti opasnsot da bi mogli biti podvrgnuti mucenju. Takve ce osobe dobiti ograniceno pravo boravka, umjesto dosadasnjeg takozvanog "Duldunga" - dozvole boravka koju treba produljivati svakih sest mjeseci. U pojedinim osobito teskim slucajevima svaka savezna zemlja ima pravo donijeti vlastitu odluku o tome treba li doticne azilante prislilno iseliti. O tome odlucuje posebna komisija u kojoj su zastupljeni predstavnicic crkve i povjerenici za pitanja stranaca. Osim Bavarske, Donje Saske i Bremena sve savezne zemlje vec od ove 2005. godine zele uvesti komisije koje ce odlucivati o pojedinim slucajevima.

Novim zakonom o useljavanju zeli se otezati legalni ulazak u zemlju osobama osumljicenima za terorizam. To znaci da ce se svaku osobu, prije nego sto jos se izda dozvola trajnog boravka, provjeriti sluzba Unutarnje sigurnosti. Strance za koje se sumnja da poticu terorizam - na primjer takozvane "islamisticke propovjednike mrznje" i kriminalce koji se bave svercanjem ljudi u buduce ce biti lakse izgnati iz Njemacke.