Novim zakonom za sigurniji internet

Dok njemačka pregovara sa SAD-om o takozvanom "No Spy-ugovoru", savezni ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich želi poduzeti još nešto smisleno. Njemački ponuđači internetskih usluga trebali bi ubuduće informacije slati samo preko njemačke odnosno europske računalne mreže. Time bi trebalo američkim tajnim službama otežati špijuniranje korisnika interneta u Njemačkoj. Već u srijedu (6.11.2013.) bi se pred koalicijskim pregovaračima CDU-a, CSU-a i SPD-a trebao naći odgovarajući prijedlog.

Opasnost pretjeranog nadzora

Pojedinosti o tehničkoj provedbi još nisu poznate. Shodno tomu suzdržani su i njemački informatički stručnjaci koji ne žele nagađati. Ta je tema previše osjetljiva, izjavio je jedan poznavatelj te branše za DW.

Ali čini se da je jedno jasno. Takva ograničena mreža bi, istina, otežala špijunske napade američkih tajnih službi, ali bi istodobno širom otvorila vrata njemačkim tajnim službama i policiji da špijuniraju građane, primjerice nadzorom važnih domaćih čvorišta za prijenos podataka, kao što je DE-CIX u Frankfurtu.

I upravo zato se javljaju kritičari. Šef sindikata uslužnih djelatnosti Ver.di Frank Bsirske izjavio je za online-magazin Heise da nadzor tekućeg prijenosa podataka ugrožava slobodu mišljenja, slobodu medija i slobodu koaliranja, a time i demokraciju kao cjelinu.

I povjerenik Savezne vlade za sigurnost podataka Peter Schaar kritizirao je tu ideju u tjedniku Der Spiegel. Rekao je da ga je ministar "jako razočarao" i dodao da je Njemačka već učinila velik korak prema nadziranoj državi.

CSU-ova stručnjakinja za internet Dorothee Bär nastojala je preko Twittera umiriti uzbuđenu internetsku zajednicu. "Nećemo kokodakati nad jajima koja još nisu snesena, odnosno papirima koji nisu prihvaćeni. To neće izgledati tako." Ali, teško da je to umirilo skeptike.

Internet ne poštuje granice

Tehnički neće biti lako stvoriti internet koji će funkcionirati u nacionalnim granicama. Jer, www je tako strukturiran da se kompletan prijenos podataka odvija decentralno - to znači preko brojnih servera i čvorišta, raspoređenih po cijelom svijetu. Tako jedna elektronska poruka koju čovjek šalje iz Kölna u Köln može u djeliću sekunde obići cijeli svijet. Već postoje neke mogućnosti zaštite elektronske pošte od stranih tajnih službi. Ponuđači internetskih usluga u Njemačkoj kao Telekom, GMX ili Web u svojoj kampanji "E-Mail made in Germany" nude takav siguran prijenos elektronske pošte. To znači, elektronska pošta ide samo preko njemačkih servera i ne ide, recimo, preko britanskih čvorišta gdje bi ju eventualni prisluškivači mogli kontrolirati. Ali, u tomu mogu sudjelovati samo ponuđači usluga koji imaju servere u Njemačkoj. Korisnici usluga kao što je Googlemail ili Yahoomail time nisu obuhvaćeni.

Teže do stranih web-portala?

Čini se da je i ideja unutareuropske mreže (nacionalni odnosno europski routing) kao zaštita od prisluškivanja iz inozemstva nedovoljno razrađena. Jer, jako puno ljudi koristi internetsku ponudu američkih portala.

Brojni korisnici Twittera reagiraju s čuđenjem i uobičajenom porugom. Tako korisnik Elecreheinz želi znati, kako Friedrich namjerava "uspostaviti NJEMAČKU vezu s Googleom". Jer, kad bi stvarno bila uspostavljena njemačka ili europska mreža, upiti na nekoj američkoj tražilici kao Google ne bi bili po sebi razumljivi kao što su danas. Osim ako bi Google stavio na raspolaganje servere koji bi bili povezani samo s europskom mrežom. To bi, prema stručnjacima, tehnički bilo izvedivo, ali bi trebalo uložiti jako puno truda i bilo bi jako skupo.

Isto bi vrijedilo i za društvene mreže kao Facebook, fotoplatforme kao Flickr, glazbene platforme kao iTunes, traženje informacija na Wikipediji i za mnoge druge međunarodne servise koji nam danas izgledaju po sebi razumljivi.

Nedovoljno informacija o programima za prisluškivanje

Uza sve to nameće se pitanje, bi li takva nacionalna ili europska mreža bila učinkovita zaštita protiv špijunaže. Stručnjaci upozoravaju da još nije poznato kako stvarno funkcioniraju špijunski programi kao PRISM ili TEMPORA. Ako su stvarno, kako se pretpostavlja, prislušni uređaji postavljeni negdje na kablu preko Atlantika, nacionalna mreža bi mogla pomoći. Jer, nacionalna komunikacija uopće ne bi išla preko toga kabla. Ali, ako tajne službe podatke prisluškuju negdje u Njemačkoj, onda nacionalna mreža ne bi imala smisla.