Novinari u "nacionalističkim torovima"

Međusobna optuživanja novinara iz Federacije BiH i novinara iz Republike Srpske su sramotna i bacaju ljagu na sve ono što novinari trebaju predstavljati, kaže Dunja Mijatović, predstavnica za slobodu medija pri sjedištu OSCE-a u Beču. Po njezinom mišljenju, među novinarima u Bosni i Hercegovini nedostaje solidarnosti i oni se, umjesto da se jednostavno drže profesionalnih kodeksa, stavljaju u određene grupe, odnosno, kako kaže, u "nacionalističke torove".

"Što mislim da je nešto čega bi se svi mi trebali itekako čuvati, s obzirom na sve ono što nam se dešavalo s medijima i što su novinari, odnosno oni koji su sebe nazivali novinarima, napravili ne samo u BiH, nego u bivšoj Jugoslaviji 90-tih. Mislim da se onaj tko se okrene tome treba prisjetiti tih događanja i da se okrene profesionalnom novinarstvu. Međutim, mislim da i trenutno imamo problem da mnogi ljudi koji su uključeni u ovakve stvari ne mogu sebe zapravo nazvati novinarima", smatra Mijatović.

Zakoni postoje, ali nema političke volje

BiH je, dodaje ona, u zadnjih nekoliko godina uspio dostići zavidan pravni okvir za rad medija. On je, u usporedbi s drugim zemljama regije, na najvišoj razini, na osnovu čega bi se, barem teorijski, mogao zavesti red u trenutnoj situaciji. U BiH postoje institucije koje se ovim problemima mogu baviti, kaže Dunja Mijatović.

"Međutim, izgleda da je problem u tome što nema političke volje da se na tome poradi. Ali ona ne nedostaje samo u medijima nego u svim ostalim segmentima društva, pa se tako oslikava i na medije. Ja sam veliki protivnik onih koji govore da su mediji krivi za sve, da su mediji ti koji kreiraju probleme u društvu, to nije točno. Pri ovakvim događanjima mediji moraju iza sebe imati političke moćnike kojima je u interesu da se takve stvari dešavaju. Jer isto tako i ono što se dešavalo u 90-tim nije moglo biti samo krivica novinara. Ali je izgleda najlakše samo se okrenuti, uprijeti prstom i reći `to su novinari sve krivi`", smatra predstavnica OSCE-a za slobodu medija.

Na sljedećoj stranici: Vulgarnost jezika u medijima

Vulgarnost jezika u medijima

Vezano za aktualna obostrana optuživanja medija iz Federacije i RS-a – medijima u RS-u se predbacuje da su "režimski", medijima u Federaciji da nad javnim osobama vrše "medijski teror" – Mijatović kaže da profesionalnosti nedostaje na obje strane.

Prostota i vulgarnost jezika u javnosti

"Postoji nešto što se zove vulgaran i nepristojan jezik, postoji takođe nešto što se naziva govorom mržnje. Sa druge strane, netko tko je odabrao da bude javna osoba, netko tko je odabrao da bude političar; te osobe isto tako moraju znati da sve što rade i sve što ima implikacija na javni interes, mora jednostavno imati kontrolu. A jedina kontrola su upravo mediji i novinari", ističe Dunja Mijatović.

Što se tiče javnih servisa u BiH, kaže Mijatović, njiihov najveći nedostatak su njihovi upravni odbori: "Mislim da upravni odbori javnih servisa ne rade svoj posao. Jer kod nas upravni odbori figuriraju kao tijela u kojima gledamo samo da se ispuni nacionalna kvota, da su svi zastupljeni, a mogu li ti ljudi raditi svoj posao, imaju li ti ljudi hrabrosti da se upuste u nešto što se zove stvarno upravljanje javnim servisima – ja nisam sigurna! Pola zakona o javnom servisu i sustavu informiranja nije implementirano. Tko ga treba implementirati? Upravo ljudi koji sjede u javnom servisu. Građani plaćaju pristojbe da bi se to implementiralo. Oni ljudi koji su u menadžmentu i koji rade na tim stvarima moraju osigurati novinarima da nesmetano rade svoj posao, a ne da se preko ekrana i u eteru obračunavaju sa svojim neistomišljenicima."

Nema političke volje

Istovremeno, evidentan je i nedostatak političke volje da se uspostavi kvalitetan javni servis, o čemu najbolje govori primjer BHT1, koji bi trebao biti lider kaže Mijatović, ali se izbor dva člana odbora ove kuće blokira upravo u Parlamentu BiH. "Sve ovo što se dešava oslikava naše društvo, a mediji su samo jedan njegov segment", kaže Mijatović. Sve, dakle, ukazuje na to da unutar javnih servisa ne postoji nikakva kontrola, te da pojedini novinari, bez da ih bilo tko poziva na odgovornost, mogu kršiti novinarske kodekse, a da je politici često u interesu da se upravo takve stvari dešavaju: "Političarima bi međutim najbolje bilo da shvate da je dugoročno i za njih bolje da imaju kvalitetne i nezavisne medije i javne servise, pogotovu ukoliko pred očima imaju `europski put BiH` o kojem tako često govore."

U svakom slučaju, kaže Mijatović, vrijeme je da se nešto pokrene u drugom smjeru, da i građani i političari shvate značaj kvalitetnih i neovisnih medija za jedno demokratsko društvo, jer je BiH od strane Europske unije, koja itekako gleda način na koji se mediji ponašaju u nekoj zemlji, ponovo viđena u jako ružnom svjetlu. Što će u procesu pristupa BiH Europskoj uniji igrati značajnu ulogu.

Autor: Emir Numanović

Odg. ured: A. Jung-Grimm