Novo lice samostana

Upravljanje poduzećem Marienhaus GmbH je pravi izazov. Jer, riječ je o poduzeću s više od 50 podružnica i 14.000 suradnika.

Odjeća primjerena redu u samostanu gotovo da se uopće ne nosi. Takva obveza više ne postoji. Umjesto toga, poglavarica samostana nosi bijelu košulju. "Mi ne prosuđujemo našu vjeru po tome kako netko izgleda, nego po onome što netko radi", kaže ona. Filozofiju i spiritualnost franjevaca održava razmjena s vanjskim svijetom. "Red nije sam sebi svrha", kaže sestra Edith-Maria ponosno.

Nedostatak podmlatka

Samostan se bori s problemom stalnog opadanja kandidatica za časne sestre. Prije 20 godina u franjevačkom samostanu u Waldbreitbachu bilo je više od 600 sestara, danas ih je još samo 280. Od toga je manje od deset sestara zaposleno. Ove godine u samostan čak nije došla ni jedna nova sestra. Za ulazak u red potrebno je položiti zavjete redu. Posljednje pristupanje redu bilo je 2012. godine.

Objašnjenje za ovakav razvoj dijelom se može tražiti u povijesti: Samostan franjevki u Waldbreitbachu osnovan je 1836. godine u vremenima industrijalizacije. Tada su nastali brojni redovi kao odgovor na veliku krizu: samostani su slovili kao alternativni život.

Danas su žene samopouzdanije i imaju pristup obrazovanju. "Zbog toga više ne moraju pristupati redu", kaže poglavarica. I mladi ljudi koji se žele kršćanski angažirati, mogu to ostvariti na razne načine, primjerice dobrovoljno podupirati socijalne projekte. Po njezinom mišljenju to je novi oblik života u redu.

Red se otvara

Franjevke iz Waldbreitbacha su primjer kako žene žive u duhovnoj zajednici ali unatoč tome imaju smisla za potrebe ljudi. Ovdje svatko nalazi svoje mjesto, kaže sestra Edith-Maria. "I udane žene i oženjeni muškarci mogu se povezati s redom i postati članovi. Upravo radimo na tome da to reguliramo." U samostanu je sada pet žena koje podržavaju samostan kroz pridruženo članstvo - aktivnim pomaganjem ili financijskim doprinosima. Zajedno s volonterima red realizira brojne projekte u tuzemstvu i inozemstvu. Veliki uspjeh bila je inicijativa za sprječavanje dječjeg kriminala u Brazilu, gdje su franjevke također prisutne. Kroz taj projekt su djeca povučena s ulica.

Socijalno-karitativna tvrtka

Socijalni rad i misijska djelatnost uvijek su bili pokretač reda. Kako bi se dosljedno poticalo te ciljeve, sestre reda su već 1903. godine osnovale Marienhaus GmbH kao pravnog nositelja njihovih prvih socijalno-karitativnih aktivnosti. "Bila je to inovacija, sestre su preuzele odgovornost za to." Tijekom godina Marienhaus GmbH se razvila u jednog od najvećih nositelja socijalnoga gospodarstva u Njemačkoj. Marienhaus GmbH ima bolnice, ustanove za pomoć starijim osobama i mladima, ambulantne medicinske službe, hospicije i ugledne obrazovne institucije. Poduzeće danas djeluje u četiri njemačke savezne pokrajine. Već više od 30 godina Frank-Ulrich Kron radi kao voditelj staračkog doma Margaretha-Flesch-Haus. On si teško može zamisliti nekog drugog poslodavca. "Moje srce kuca za franjevke", kaže Kron. Mnogi ljudi su već tako dugo tu, jer se mogu identificirati s vrijednostima i ciljevima franjevačkog reda.

Temelji i promjene

Unatoč svemu tome Red je prije dvije godine nakon dugog procesa Marienhaus učinio dijelom jedne zaklade, te ju je tako dao u druge ruke. Ali u Upravnom odboru zaklade su i dalje tri sestre. Zbog svoje poodmakle dobi, one više nisu bile u stanju same prikladno voditi tako veliko poduzeće. A to što je Crkva aktivna kao tvrtka sestru Edith-Mariju ne smeta. "Crkva ima i poslovne ambicije. Riječ je o načelima, ali i prometu. I Crkva je veliki poslodavac", kaže poglavarica.

"Želim Crkvu, kako kaže i papa Franjo, koja je po sebi skromna i koja ima sluha za siromašne, neovisno o njihovim sposobnostima i novcu", kaže sestra Edith-Maria. Frank-Ulrich Kron dodaje: "Ljudi se moraju moći identificirati s Crkvom. Samo se na taj način oni mogu otvoriti."

Kršćanske vrijednosti

Što se snažnije redovi bave aktualnim temama, to će više pobornika imati. A danas su oni potrebni i zbog jednog drugog razloga: "Znak našeg visokociviliziranog društva je samoća", kaže poglavarica. "U Münchenu svake godine 700 ljudi umre anonimno i u osami. U jednoj zajednici to se ne događa." Za Krona je pritom najvažnije da se prenose trajne, moralne vrijednosti.

Samo se oblik promijenio, kaže poglavarica. Unatoč nedostatku novih naraštaja, ona pozitivno gleda u budućnost. "Težište je sada na pridruženim članovima i angažiranim suradnicima, koji i dalje njeguju i čuvaju kršćanske vrijednosti. Samo tako vjera može opstati."