Obama naredio zračne napade u Iraku

Američki predsjednik Barack Obama je vojsci dao naredbu za "ciljane zračne napade" kako bi se zaštitili američki službenici u sjevernom Iraku i spriječio masakr nad civilima. Vojnom akcijom Obama po vlastitim navodima želi zaustaviti napredovanje islamista prema Erbilu. U glavnom gradu autonomnog kurdskog područja su američki službenici zajedno s iračkom vojskom uspostavili operativni centar. U Erbilu se pored toga nalazi i jedan američki generalni konzulat.

Uz to je američki predsjednik naredio daljnju podjelu humanitarne pomoći, kako bi pomogao jesidima i kršćanima koje proganja ekstremistička sunitska milicija "Islamska država". Progoni kršćana i Kurda jesidske vjere blizu su "humanitarne katastrofe", rekao je Obamin glasnogovornik Josh Earnest u Washingtonu.

Američka vojska se trenutno dogovara s iračkom vojskom, rekao je Earnest, ne navodeći detalje. On je također dodao da trenutno ne postoji američko vojno rješenje za Irak, a kako je naveo, isključeno je i slanje američkih kopnenih trupa u tu zemlju.

Vijeće sigurnosti osuđuje terorističke akcije IS-a

Vijeće sigurnosti UN-a je u New Yorku zatražilo od međunarodne zajednice da pomogne Iraku s obzirom na masovne napade sunitskih ekstremista. Na hitnoj sjednici koju je zatražila Francuska najviše tijelo UN-a osudilo je nasilje koje provodi teroristička skupina "Islamska država", izjavio je trenutni predsjednik Vijeća, britanski veleposlanik pri UN-u Mark Lyall Grant. Mora se učiniti sve kako bi se zaustavile patnje stanovništva, rečeno je. I glavni tajnik UN-a Ban Ki Moon je izjavio kako je "duboko šokiran" izvještajima iz Iraka.

Američko vojno zrakoplovstvo je prema navodima iz Washingtona protekle noći iznad planine Sindžar na sjeveru Iraka bacalo hranu i pitku vodu. Američki transportni zrakoplovi su u međuvremenu napustili to područje, rekao je jedan visoki predstavnik američkog ministarstva obrane.

Masovan bijeg

Napredovanjem džihadista u jednoj regiji u kojoj su kršćani većinsko stanovništvo, u Iraku je izazvalo masovan egzodus ljudi. Stotine tisuća stanovnika su prema riječima patrijarha kaldejsko-katoličke crkve Louisa Raphaela I. Sakoa, u četvrtak(7.8.)pješice napustile svoja sela na sjeveru. Iz mjesta Karakoš je već krajem lipnja, nakon minobacačkih napada pobjeglo oko 15.000 kršćana. Većina se međutim sedam dana kasnije vratila u svoje domove.

I u planinskom predjelu Sindžar je prema navodima UN-a od ekstremista IS-a pobjeglo oko 200.000 osoba. Njima su pod hitno potrebni voda, hrana i lijekovi. Većina izbjeglica su jesidi koje IS drži za "vražje vjernike".

"Humanitarna tragedija"

Turska je najavila da irački helikopteri preko njezinog teritorija izbacuju pakete pomoći jesidima koji su našli sklonište u planinskom predjelu. Ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu je napade IS-a na pripadnike vjerskih manjina nazvao "humanitarnom tragedijom."

Papa Franjo je u strastvenom apelu pozvao međunarodnu zajednicu da snažnije pomogne žrtvama nasilja i progona na Bliskom i Srednjem istoku. U apelu koji je pročitao glasnogovornik Vatrikana Federico Lombardi u Rimu, navodi se da se humanitarna drama u regiji mora okončati. "Konfliktom su pogođeni oni koji se ne mogu braniti i prije svega kršćanske zajednice."

U Iraku je još prije 2003. živjelo 1,2 milijuna kršćana - mnogi od njih na sjeveru. U posljednje vrijeme je procijenjeno da ih je tamo još oko 500.000 i da se njihov broj dalje smanjuje. Ovdje živi i većina od oko 800.000 jesida koliko ih ukupno ima u svijetu.