Objavljeno šokantno istraživanje o Hitlerovim logorima

Hitlerovi koncentracijski logori, poput Auschwitza, Buchenwalda i Bergen-Belsena, svijet poznaje po neviđenoj okrutnosti. Oni su vjerojatno najmračniji proizvod Drugog svjetskog rata, a služili su, između ostalog, i kao oruđe Holokausta tijekom kojeg je nacistički režim pobio 6 milijuna Židova. Međutim, osim svima dobro poznatih logora, nacional-socijalistički režim raspolagao je i razgranatom mrežom manje poznatih tamnica, geta i ostalih mjesta „strave i užasa“ u kojima su ubijani i mučeni neistomišljenici i protivnici režima.

Istraživanja, koja su objavljena u novoj enciklopediji, a čiji je prvi svezak predstavljen prošlog tjedna u Washingtonu, otkrivaju da je postojalo najmanje 20.000 takvih, što većih što manjih, „tvornica smrti“ pod Hitlerovom kontrolom. Puno više nego se dosad mislilo.

Predstavljanje istraživanja zasjenilo krvoproliće

Stariji štovatelj Hitlerovog lika i djela, otprije poznat po antisemitskim ispadima, upao je američki Muzej holokausta u Washingtonu i otvorio vatru na okupljene. Napad se odigrao prije nekoliko dana, točnije 10.ovog mjeseca. 88-godišnji, James von Brunn, hicem je pogodio jednog od zaštitara koji je nedugo zatim podlegao teškim ozljedama. Drugi je zaštitar potom uzvratio vatru i ranio napadača.

Krvoproliće se odigralo na dan kada je Muzej holokausta javnosti namjeravao predstaviti prvi svezak spomenutog istraživanja u kojem su otkriveni i opisani manje poznati logori, kampovi i geta u kojima su nacisti zatočili i proganjali svoje protivnike prije i za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Enciklopedija "strave i užasa"

Riječ je o djelu pod nazivom „Enciklopedija logora i geta 1933-1945“, a voditelj projekta Geoffrey Megargee za Deutsche Welle je izjavio kako niti njegov istraživački tim nije mogao pretpostaviti što će na koncu otkriti:

„Kada smo pokrenuli istraživanje mislili smo kako se radi možda o 5.000, možda o 7.000 logora, ali kako smo nastavljali s radom brojevi su rasli i rasli i za nekoliko godina došli smo do broja od 20.000 logora. Čak i sada ne bih se usudio reći da smo došli do konačnog broja. Riječ je tek o podatku koji je objavljen u enciklopediji. Međutim, postojojale su činjenice koje su otežavale naš rad. Primjerice, dok smo istraživali zatvore Gestapoa, znali smo da ne ćemo biti u mogućnosti otkriti i pobrojati sve njih jer je u svakom i najmanjem gradu postojao barem jedan takav zatvor. Uspjeli smo možda obraditi od 50 do 100 onih najvećih i najzloglasnijih.“

Mreža logora od Afrike do Rusije

Margaree ističe da se mreža nacističkih logora protezala kroz cijeli Treći Reich, od Sjeverne Afrike do Norveške, od Francuske do zapada Rusije i Ukrajin:.

„Mnogi se pitaju: Kako su nacisti tolika sredstva uspjeli utrošiti na mrežu koncentracijskih logora, dok su istovremeno voditi rat? Rekao bih, za njih je to bilo jedno te isto. Ono što se događalo u logorima bio je dio njihova ratnog plana. Ondje su proizvodili streljivo, prisilno iskorištavali radnu snagu u koncentracijskim logorima ili u logorima za ratne zarobljenike ili su se bavili istrebljivanjem Židova.“

Bordeli, kampovi za germanizaciju i centri za eutanaziju

Na 1.700 stranica prvog sveska uglavnom se govori o već dobro poznatim koncentracijskim logorima poput Ausschwitza, Birkenaua, Buchenwalda ili Bergen-Belsena – najozloglašenijim Hitlerovim „tvornicama smrti“. Međutim, u svescima koji će tek biti objavljeni progovorit će se i o manje poznatim nacističkim logorima uključujući logore za ratne zarobljenike, radne logore, geta i ostale vrste tamnica koja su uglavnom dosadašnja povijesna istraživanja zaobilazila.

Djelo govori i o 500 ili više bordela Wermachta u kojima su njemački vojnici iskorištavali zatočene žene. Zatim, o kampovima za takozvanu „germanizaciju“ u kojima su provjeravane rasne osobine poljske djece. Ona djeca koja bi udovoljila rasnim kriterijima potom bi završila u njemačkim obiteljima. Ne treba zaboraviti niti takozvane „centre za eutanaziju“ gdje su ubijane osobe s poteškoćama u razvoju.

Istraživanje se nastavlja

Voditelj projekta Geoffrey Megargee kaže kako je poticaj u istraživanju predstavljala i pojava sve učestalijeg negiranje holokausta širom svijeta. Njegov je tim stoga smatrao osobito važnim prikupiti i objaviti dokaze i svjedočanstva o Hitlerovim dobro poznatim, ali i onim manje znanim logorima. „Informacije o spomenutim logorima dosad su bile dostupne samo dobrim poznavateljima stranih jezika koji bi išli širom Europe, istraživali arhivsku građu te potom nešto od toga i objavili. Primjerice, u Engleskoj nije postojalo niti jedno mjesto gdje bi se mogle pronaći takve informacije i upravo zbog toga odlučili smo objaviti ovu enciklopediju.“

Istraživanja se nastavljaju, ali sedmi i posljednji svezak neće ugledati svjetlo dana prije 2018. godine. Margaree kaže da su preživjeli svjedoci i žrtve iz tog krvavog vremena sada 80-godišnjaci. Stoga je istraživanja poput ovog neophodno kako bi se sačuvala sjećanja na užase koje je počinio Hitlerov nacistički režim.

Autori: Mark Hallam / G. Prokopec

Odg. ur.: A. J.-Grimm