Obrazovanje u najranijoj dobi - investicija za budućnost

Najveći pritisak vrše predstavnici gospodarstva jer u poduzećima ima sve manje kvalificirane radne snage. Žene s visokom stručnom spremon trebale bi se što prije vratiti na svoja radna mjesta. S obzirom na demografske promjene taj će se problem još više zaoštriti. Obrazovanih će radnika biti sve manje zbog toga se dolazećim generacijama treba pružiti osobito kvalitetno obrazovanje. Predstavnici gospodarstva to su već shvatili i oni sve više ulažu u obrazovanje djece u najranijoj dobi.

Učenici berlinske osnovne škole Jens-Nydahl nalaze se upravi tvrke Wall AG. Desetero djece već je obišlo proizvodni pogon ovog poduzeća, a danas su na primanju kod direktora Hansa Walla. Osnivač tvrtke razgovara s djecom o ideji da gradu ponudi besplatne nadstršnice na autobusnim stanicama i gradske WC-e, koje bi iznajmio kao reklamne površine. On potiče djecu da si i oni, već od malena, zacrtaju neki veliki cilj, kojeg žele ostvariti kad odrastu.

"Nemojte misliti da to ne možete. Sada vam se čini - to neću nkada moći ostvariti - ali to je bez veze. I ja sam to mislio kada sam bio vaših godina. Nikada nisam mislio da ću postati direktor. Mislio sam da to mogu samo oni koji su bogati i koji imaju velike firme i tako dalje. Ali svi vi imate šanse - baš svi - bez obzira odakle ste došli. Odvažite se na to da postignete nešto veliko!", kaže Hans Wall.

Za ovu skupinu učenika između osam i jedanaest godina to nije nešto što se podrazumijeva. Oni su porijeklom iz socijalno ugrožene četvrti Kreuzberg u Berlinu, emigrantskog su podrijetla i tme imaju najbolje izglede da ne dospiju daleko u njemačkom obrazovnom sustavu. To je jasno i direktorici škole Manueli Seidel:

"75 posto naše djece živi u obitejima u kojima vlada nezaposlenost, gdje su njihovi rođaci isto tako nezaposleni. To znači - ako ih mi pravovremeno ne usmjerimo prema tome što bi oni kansnije mogli raditi, onda nemaju nikakav cilj zbog kojeg bi se željeli obrazovati - onda im nije jasno zbog čega treba učiti. U višim razredima je tada već prekasno zato jer im za daljnje obrazovanje nedostaju temelji."

Wall AG te temlje želi položiti u obliku partnerstava za obrazovanje. Za 30 djece organizira se napredna nastava u čitanju, pravopisu i prirodnim znanostima. Za tu dodatnu nastavu firma daje 18.000 eura. Radi se o ciljanoj elitnoj potpori pri čemu se rezultate može jasno mjeriti.

"Naša djeca imaju znatno viši stupanj samosvjesti. Oni su postali znatiželjniji, postavljaju više pitanja zato jer u međuvremenu osjećaju što trebaju pitati. Mi bilježimo porast sposobnosti učenja. Radi se dakle o djeci koja su sposobnija - ali zbog toga što ih se slabije potiče - bez obzira iz kojeg zrazloga - njihove sposobnosti ne dolaze do izražaja. Njima se sada pruža program obrazovanja koji odgovara standardu srednjeg sloja, pri čemu oni mogu puno toga kompenzirati i nadoknaditi," kaže Manuela Seidl.

Ulaganje u "Tvornice znanja"

Wall AG je jedan od 50 njemačkih poduzetnika koji su se prije dvije godine udružili u projektu pod nazivom "Tvornica znanja". U međuvremenu je uspostavljena suradnja s preko 400 dječjih vrtića, škola i fakulteta. Kemijski koncern BASF je osobito angažiran. Projektom "NaWI geht das?" obuhvatili su 10.000 djece u150 škola. Direktor Juergen Hambrecht smatra kako je za Njemačku obrazovanje djece u ranoj dobi jedno od najbitnijih pitanja budućnosti:

"Zbog čega mi to zapravo radimo - imamo vlastite dječje vrtiće, a u školama potičemo sve te aktivnosti? To nije nešto što se neposredno isplati - ali dogoročno se to isplati, u to sam uvjeren. Zbog toga to radimo."

BASF investira više desetaka milijuna eura godišnje u različite projekte obrazovanja i time želi biti uzor u Njemačkoj. Jer će se i njima - kao što je to pokazala studija Instituta njemačkog gospodarstva - investicija u znatno bolje obrazovanje i te kako isplatiti.

"Investicija od deset milijardi eura godišnje za besplatna mjesta u vrtićima, obrazovne standarde koji važe za cijelu Njemačku i prije svega bolje kvalificirani personal uštedi 4,2 milijarde godišnje zato što država ne treba plaćati mjere dodatnog kvalificiranja za djecu i omladinu. Bolje obrazovana radna snaga znači manje nezaposlenosti, čime se postiže viši socijalni bruto proizvod i tako se do 2050. godine može ostvariti povećanje prihoda za 14 milijardi eura," isitče Juergen Hambrecht.

Obrazovanje - jamstvo budućnosti

Obrazovanje je, kaže direktor Instituta njemačkog gospodarstva Michael Huetner, pitanje jednakih šansi u samom startu. Onaj koga se potiče u vrtiću barem godinu dana, kao 15- godišnjak je napredniji u znanju za godinu do dvije od svojih vršnjaka koji tu potporu nisu dobili. Stoga se on zalaže za obavezno pohađanje vrtića i akademski obrazovane odgajatelje.

"Sada se mora djelovati i to vrlo odlučno. Sada nije vrijeme za pitanja taštine i tradicionale prosudbe o vrijednostima, o kojima bi trebali raspravljati. Problemi su potpuno očiti."

Direktor BASFa-a Hambrecht to samo može potvrditii. Stupanj obrazovanja učenika u privredi stalno se srozava, a njegov koncern mora stalno ulagati novac za dodatnu kvalifikaciju mladih radnika. U Njemačkoj osam posto učenika napušta školu bez ikakve svjedodžbe, a 22 posto ih završava školu, a da pri tome jedva znaju čitati i pisati.