Od završnog dokumenta ostale samo floskule
14. rujna 2005Američka državna tajnica Condoleezza Rice još je u petak uklonila sve dvojbe u potporu Bushove vlade reformskom procesu, ali je ostalo jasno kako SAD i te kako gaji vlastite predodžbe o preobražaju svjetske organizacije. Prva se odnosi na cilj međunarodne zajednice da prepolovi siromaštvo u svijetu, dogovoren još prije pet godina. Američka vlada, međutim, više nije spremna na daljnje doprinose razvojnoj pomoći, kako je to bilo predviđeno završnim dokumentom. Umjesto toga SAD vjeru polaže u snagu tržišta te unutarnje reforme u zemljama u razvoju, ističe Condoleezza Rice: „Želimo se usredotočiti na važnost trgovine kako bismo ljude lišili siromaštva. Nakon što smo znatno povisili našu razvojnu pomoć, želimo stvoriti uvjete u dotičnim zemljam kako bi se uloženi novac mogao učinkovito iskoristiti. Time u prvome redu mislimo na vladavinu prava, reforme tržišta i suzbijanje korupcije.“
Protivljenje SAD-a da se priključi namjeri mnogih razvijenih zemalja o povećanju pomoći nerazvijenima na 0,7 posto bruto domaćeg proizvoda do 2015. ima svoju cijenu: Naime, zemlje u razvoju su, doduše, poduprle uspostavu novog Vijeća za ljudska prava, ali su iz završnog dokumenta izostavljeni kriteriji za to novo tijelo UN-a, kako ih je bila formulirala američka državna tajnica: „Vijeće za ljudska prava mora biti učinkovito i vjerno načelima. Njemu ne mogu pripadati zemlje poput Sudana koje se istovremeno sumnjiči za genocid.“
SAD samo za „moralnu obvezu“
U dokument nije uvrštena ni definicija terorizma, a ideje za reformu upravljanja UN-om također su razvodnjene nastojanjem zemalja u razvoju da kroz Opću skupštinu zadrže nadzor nad upravom i proračunom glavnog tajnika. SAD se zalagao za više kontrole, transparentnosti i učinkovitosti, osobito nakon nedavnoga korupcijskog skandala. „S obzirom na probleme u iračkome programu ‚nafta za hranu‛, ali i nekim mirovnim misijama, mislim da postoji široka suglasnost da su nužne korijenite reforme upravljanja UN-om koje zadiru i u područje glavnog tajnika“, vjerovala je još do nedavno Condoleezza Rice.
Glede angažmana plavih kaciga u nacrtu završne izjave spominjala se „obveza“ međunarodne zajednice da ljudska prava u nekim državama po potrebi brani i oružjem. Time bi se ubuduće mogli spriječiti masakri poput onoga u Ruandi. SAD je takvu formulaciju omlohavio preinakom u „moralnu obvezu“ kako bi izbjegao automatizam kojemu bi Pentagon mogao biti izvrgnut pri rasporedu američkih vojnih postrojba. Sjedinjene Države ostaju tako tradicionalni protivnik podređivanja svojih snaga međunarodnom zapovjedništvu.