1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Okupilo nas je zlo koje se dogodilo"

1. kolovoza 2009

Druga postjugoslavenska mirovna akademija u Sarajevu okupila je mlade ljude iz regije koji voljno raspravljaju o posljedicama rata i načinu na koji se najbolje može postići jedinstvo među narodima.

https://p.dw.com/p/J1Sc
Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu
Franjevački međunarodni studentski centar u SarajevuFoto: DW

Sedam dana traje seminar u kojemu 60 mladih ljudi iz regije pokušava naći odgovore na brojna pitanja poput: zašto se skoro 15 godina od posljednjeg rata na ovim prostorima još uvijek odvijaju retrogradni procesi: - stvaranje geta, nacionalizam i zatvaranje u etničke okvire? Bildunterschrift: U Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu, u tijeku je 2. postjugoslavenska mirovna akademija čiji polaznici pohađaju tri paralelna tečaja: “Sjećanje, pamćenje i zaboravljanje“, “Aktivizam reloaded“ i “Dinamika konflikta u konfliktnom društvu“. Predavači su Goran Božičević iz Miramida centra Istra, Stef Jansen sa sveučilišta u Manchester, Orli Fridman iz Instituta za komparativne studije u Izraelu i Paul Stubbs s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Tamara Šmidling, članica organizacijskog tima Mirovne akademije kaže kako je riječ o mladim ljudima koji rade u istraživačkim institucijama, na sveučilištima, u nevladinim organizacijama, medijima ili obrazovnim institucijama. “Htjeli smo da se stvori prostor razmjene, prostor za učenje i kritično promišljanje, a sve to u cilju stvaranja novih, poboljšanih praksi konkretnog djelovanja na terenu“, kaže Šmidling. Naša dopisnica Ljiljana Pirolić detaljno se informirala o Mirovnoj akademiji.

“Okupilo nas je zlo“

Amela Puljek-Shank i Tamara Šmidling
Amela Puljek-Shank (lijevo) i Tamara Šmidling (desno)Foto: DW

“Nedavno je u Dalmaciji demoliran automobil sbeogradskih registracija, a koncert hrvatske grupe 'Colonia' u Beogradu i dalje je neizvjestan, jer je grupa pjevala i na humanitarnom koncertu za Branimira Glavaša koji je osuđen za zločine nad Srbima. No, da li se na Akademiji polaznici bave i konkretnim primjerima iz svakodnevnog života?“ upitala sam Amelu Puljak-Shank, jednu od polaznica Mirovne akademije. “Sve i jedan tečaj iz prošle godine ali i iz ove, tretira događaje i primjere iz naše stvarnosti. Imamo i drastičnije primjere od ovih koje ste Vi naveli i tražimo različite mogućnosti i opcije, kako na neki konflikt odgovoriti bez konflikta“, kaže Amela i dodaje kako se ne može graditi dijalog mira i poticati mirovnu komunikaciju u BiH, ako se to u isto vrijeme ne radi u Hrvatskoj, Srbiji i na Kosovu. Bildunterschrift: Jedan od tečajeva Mirovne akademije zove se “Sjećanje, pamćenje i zaboravljanje“. Narodi u regiji imaju zajedničko sjećanje i pamćenje, dobra i loša iskustva. No, kako selekcionirati pamćenje, zapamtiti dobro a loše zaboraviti? “Naš tečaj ne dijeli recepte, nego pokušava ponuditi mogućnosti za djelovanje, za razmišljanje i inspiraciju. Veoma je važno shvatiti kakvi se to procesi u društvu događaju“, kaže Tamara Šmidling.

“Mi tu našu zajedničku prošlost odbacujemo, nama se gadi taj naš socijalizam... Naša prošlost, naše 90-te nas vode i to ne smijemo zaboraviti, jer su to godine genocida, masovnih zločina, strahovitog nasilja, etničke diskriminacije i to su godine koje su nas ovdje okupile. Koliko god paradoksalno bilo, nas je ovdje okupilo zlo koje se dogodilo i zato mi sada sjedimo ovdje i razgovaramo“, ističe Tamara.

Ljudi trebaju prestati slaviti zločince kao heroje

Sudionici akademije
Sudionici akademije i tijekom pauze raspravljaju o situaciji u bivšoj JugoslavijiFoto: DW

“Ja pokušavam biti pozitivan koliko god mogu, ali čini mi se da je situacija na terenu još uvijek jako loša“, kaže Goran Bubalo iz Mostara i gotovo se izvinjava što ne može biti optimističan. Bubalo smatra kako su ljudi u BiH spremni na novi rat, a ono što je najtužnije je da su mladi ljudi koji nisu dobro ni zapamtili rat u BiH spremni na novi. Ako je riječ o generacijama koje se dobro i ne sjećaju rata, tko je onda odgovoran za takvo njihovo raspoloženje? Škola ili obitelj? “I škola i obitelj. Sve dok se svaki narod ne odrekne svojih zločinaca, dakle, dok ih ne prestanu slaviti kao heroje, ovdje neće biti dobro“, kaže Bubalo. Anastas Vangeli iz Skoplja sa svoje 22 godine najmlađi je sudionik Mirovne akademije i kaže da se jedva sjeća ratnih zbivanjaBildunterschrift:. “Kad je počeo rat u regiji, mi smo prvo imali percepciju kao da je to negdje daleko, zatim je rat došao na Kosovo, a 2001. i do nas. Ne mogu se sjetiti detalja, ali sjećam se paranoje koja je zavladala i kod nas. Sudjelujem u raspravama tečaja 'Aktivizam reloaded' i mislim da je ovo dobro mjesto za razmjenu mišljenja“, kaže Anastas.

Goran Batić, sudionik Mirovne akademije iz Sarajeva, smatra da se situacija u BiH može okrenuti nabolje, samo u slučaju radikalnih, drastičnih promjena koje bi donijela - revolucija. “Samo revolucija nas može spasiti. To se mora dogoditi, na način da pripadnici svih nacija masovno izađu na ulice i sruše postojeću vlast. To će se dogoditi onda kada ljudi shvate da nakon mnogobrojnih izbora, pokušaja međunarodne zajednice da uvede red u ovu zemlju, moraju sami uzeti svoju sudbinu u ruke. Biranje istih opcija i istih ideologija na izborima, više ne vodi ničemu“, kaže Batić.

Autor: Ljiljana Pirolić

Odg. ur.: M. Ljubičić