Oni pišu brže nego što zastupnici govore
1. rujna 2009
Put do radnog stola Bärbel Heising vodi pored školskih razreda i stranih posjetitelja, preko stuba i hodnika u centru političke moći Njemačke. Brzim korakom ova vitka žena crvenkasto-plave kratke kose ide u plenarnu dvoranu njemačkog Bundestaga.
Devet je sati ujutro, predsjednik parlamenta otvara prvu sjednicu. Samo nekoliko metara od njega, između govornice i zastupničkih redova gotovo neprimjetno je za stenografski stol sjela Bärbel Heising: "Fascinira me blizina politici, zakonodavstvu. Izuzetno je napeto biti u neposrednoj blizini i to doživjeti. Važna je preciznost. Mi moramo biti objektivni i neutralni. Znači, ma kako rasprava bila burna, ja nastojim ostati mirna.“
Govori, geste, atmosfera
Bärbel Heising uvijek iznova gleda u dvoranu, uz govore zastupnika bilježi i što se još događa: dobacivanja, pljeskanje, ali i geste. Te pojedinosti ne hvata nikakav mikrofon, a ni kamere nisu svuda prisutne. Stenografi su mjerilo uzbuđenja, pamćenje parlamenta. "Moja je zadaća poznavati lica svih 612 zastupnika. Obrađujemo širok spektar tema. Ujutro to može biti rasprava o konjunkturnom programu, popodne o mandatu Bundeswehra u Afganistanu.. Zato je važno opće obrazovanje i stručno znanje“, priča Heising.
Bärbel Heising je promovirala na germanistici. Od svoga djeda je naučila stenografiju. Ona može ne samo zabilježiti 425 slogova u minuti, nego ako je potrebno i ispraviti zastupnike, primjerice ako krivo upotrijebe milijun i milijardu. Kao stenografkinja je doživjela smjene vlasti i rušenje kancelara. Posebno su joj u sjećanju ostale situacije kad je donesena odluka o preseljenju iz Bonna u Berlin i kad je sjednica parlamenta prekinuta zbog terorističkih napada na SAD.
Teško do podmlatka
Obično je za vrijeme sjednice u službi dvoje stenografa. Svakih pet minuta se smjenjuju, idu u svoj ured i prenose svoje bilješke na kompjutor. Korigirani protokoli sjednica u pravilu su nakon četiri sata na internetu dostupni svim građanima.
Za posao stenografa je važno stalno učenje. Voditelj Stenografske službe u njemačkom Bundestagu, 56-godišnji Wolfgang Behm žali se da je unatoč dobroj plaći teško naći prikladan podmladak: "Posljednjih godina teško je bilo uopće naći ljude, jer se stenografiju više ne nudi u normalnom obrazovnom sustavu. Mi smo i sami obrazovali stenografe. Kad namještamo mlade ljude gledamo da mogu bilježiti oko 260 slogova u minuti. Tko to može, ulazi u uži izbor.“
Stube umjesto dizala
Osim toga, svi moraju imati završen studij, a među trenutno zaposlenim stenografima ima pravnika, anglista, ekonomista pa i fizičara. Važna je i potpuna točnost, naglašava Bärbel Heising: "Ja nikada ne koristim dizalo kako bih došla u plenarnu dvoranu. Radije idem stubama. Jer, jednoj se kolegici dogodilo da se dizalo pokvarilo i ona je zakasnila.“ Ovaj put je smjena za Bärbel Heising stigla na vrijeme. Ona je u svom uredu prekontrolirala još nekoliko imena i podataka i onda čeka na svoj sljedeći angažman.
Autor: Aygül Cizmecioglu / Anto Janković
Odg. ur.: