Oni se bore za mjesto predsjednika Francuske

Nicolas Sarkozy je kandidat francuskih konzervativaca. On želi dokazati da može odraditi još jedan mandat i u budućnosti sve učiniti boljim. Svojim pristašama on obećaje: više skromnosti i kraj neizmjernog prijateljstva s moćnim gospodarstvenicima.

Novi/stari spasitelj?

Sarkozy računa na prednost koju ima jer je i do sada bio predsjednik. No čista matematika ovu utrku za njega pokazuje prilično teškom. Broj nezaposlenih je porastao za pola milijuna. Sarkozyju se pripisuje odgovornost za dodatnih 500 milijardi francuskih dugova. On odgovara da je za to kriva financijska kriza, a sebe predstavlja kao nekoga tko sve to može sanirati. "U trenutku kada prestanemo štedjeti, kad ne budemo smanjivali deficit, Francuskoj će krenuti kao i Španjolskoj", upozorava Sarkozy.

"Kriv je financijski svijet"

Sasvim drugačiji tonovi u taboru njegova izazivača Francoisa Hollanedea. On svojim neprijateljem smatra financijski svijet. On se zalaže za uvođenje poreza bogatima, i to od 75 posto. Hollande obećaje više učiteljskih mjesta, više radnih mjesta za počentnike. Kod Francuza ova politka utjehe pada na plodno tlo. "Signali koje mi sad šalju glasači puni su povjerenja i angažmana", tvrdi Hollande.

Hollande ima u planu puno toga. Ako bude izabran za predsjednika, on namjerava još jednom pregovarati o fiskalnom paketu i Francuzima obećaje veći gospodarski rast.

Na krajnjim dijelovima spektra

Krajnja desničarka Marine Le Pen se bori za ogorčene i razočarane. Zalaže se za Francusku bez globalizacije, bez Europe.

Predstavnik radikalne ljevice Melenchon zalaže se za određivanje minimalnih plaća i osim toga, da visoke plaće postoje samo u ograničenim okvirima.

Ključnu ulogu na ovim predsjedničkim izborima mogao bi odigrati umjereni konzervativac Francois Bayrou. Izgleda da postane predsjednik i nema, ali u slučaju da dođe do drugog kruga izbora, on će svojim biračima savjetovati koga da podrže. O komu se radi, za sada je još uvijek njegova tajna.

Kako se bira

Pobjednik će biti onaj tko osvoji apsolutnu većinu. Budući da sa deset kandidata to nije za očekivati u prvom krugu, za dva tjedna će se najvjerojatnije održati drugi krug između dva kandidata koji su osvojili najviše glasova u prvom krugu.

Pravo glasa ima 44,5 milijuna Francuza starijih od 18 godina. Biračka su mjesta otvorena od 8:00 do 18:00 sati. Prvi se rezultati očekuju ubrzo nakon zatvaranja birališta.

Francuzi u udaljenim zemljama su mogli glasovati već u subotu, a ti će rezultati biti objavljeni u nedjelju navečer. U inozemstvu ima oko pola milijuna Francuza, najviše u Švicarskoj i SAD-u.

Petogodišnji predsjednički mandat okončava se 15 svibnja. Pri primopredaji vlasti, stari predsjednik svom nasljedniku predaje tajni kod francuskog atomskog oružja.

Novi predsjednik imenuje prijelaznu vladu koja bi trebala voditi zemlju do novih parlamentarnih izbora 10. i 17. lipnja.

Autor: Caterine Martens/Snježana Kobešćak (rtr)

Odg. ur.: Dunja Dragojević