Opasna "plastika" u novčaniku

Globalni kartični platni sustav American Express je u prvom kvartalu ostvario dobit koja je 63% manja nego u istom razdoblju prošle godine pa je tako s 985 milijuna dolara pao na 361 milijun. Ali je ipak još u plusu, usprkos tome što je i promet pao za čitavih 18%, na 5 milijardi i 930 milijuna dolara. Razlog za takvo poslovanje i ove, i mnogih drugih kreditnih instituta su otkrili i u Bijeloj kući - i nedavno pozvali direktore na "trljanje glave".

Ratom se plaća samo kamata

Jer sve institucije kreditnih kartica su u međuvremenu drastično povećale kamate za kredite koje daju. Na iznose koje se preko kartice bilježi kao dug već su mnogi u Americi upali u klasičnu "dužničku klopku" - kada se mjesečnom ratom plaća tek kamata i obračunski troškovi, ali se dug uopće ne smanjuje. Utoliko su čak i Amerikanci, gdje 78% stanovništva posjeduje barem jednu kreditnu karticu, postali oprezniji u "izvlačenju plastike". Ali dug koji su nagomilali kreditnim karticama je još uvijek golem: 956 milijardi dolara, 156 milijardi više nego u godini 2004.

I to su uspjeli "zapakirati"

Sa plaćanjem dugova postaje sve teže: barem trećina ovog duga otpada na osobe loših platežnih mogućnosti - odnosno, na one koji su to u međuvremenu postali. Ali što je najgore: baš kao i sa stambenim kreditima, i s potrošačkim kreditima su financijske institucije u prošlosti našle načina "zapakirati" rizik naplate i prodavati ih na tržištu vrijedonosnica. Sa naplatom ide sve teže: udio vlasnika kartica koje više ne plaćaju kredite je porastao sa 3,9 na 5,6%. Samo u New Yorku svakog dana sudu stiže više od 1000 tužbi protiv neplatiša.

29,9% dok je kod Feda 0,25%

Utoliko je očito kako bi taj problem mogao uzrokovati novu lavinu na financijskom tržištu - i Bijela kuća je odlučila barem upozoriti šefove MasterCarda, Visae, American Expressa, Capital Onea, HSBC-a, Citigroupa, Wells Fargoa i Bank of Americae da to više neće samo mirno promatrati. Kao prvo, što bi trebalo značiti to proizvoljno povećavanje kamata, utemeljeno najčešće tek sitnim slovima na dnu ugovora, kada je trenutno temeljna kamatna stopa Feda na najnižoj mogućoj stopi - naime praktično na nuli? U Kongresu je već prijedlog novog Zakona koji će, između ostalog, ograničiti namete koje uzimaju kreditne institucije. Ovako, to je lijep izvor prihoda tim institucijama koji iznosi oko 15 milijardi dolara godišnje. I uopće, sve te varijabilne kamate bi morale nestati ili bi barem morale biti jasno izražene u ugovorima o ustupanju kreditnih kartica. Za svaki slučaj je Obama najavio i stroži državni nadzor poslovanja ovih institucija. (AP, Reuters / aš)

Odr. urednica: Andrea Jung-Grimm