Organizacija za europsku sigurnost i suradnju

Pet godina kasnije ta se konferencija pretvorila u organizaciju, a njene su se aktivnosti sve vise koncentrirale na istocnu i jugoistocnu Europu, osobito na pomoc u rjesavanju krize u zemljama bivse Jugoslavije i pracenje demokratskog preobrazaja. Europska unija je primanjem novih clanica sve aktivnija u podrucju na kojem je do sada glavnu rijec imala OESS - na primjer u paktu stabilnosti za jugoistocnu Europu. No te dvije organizacije ne konkuriraju, vec se vrlo dobro nadopunjavaju u svom radu.

Cak i u ljetnim mjesecima, koji inace ne obiluju vijestima, informacije o aktivnostima Organizacije za Europsku sigurnost i suradnju uvijek daju dovoljno materijala za medijska izvjesca - bilo da je rijec o pomoci pri obuci srpskih policajaca, gruzijsko-osetijskom sukobu ili o zakonu o vlasnickim odnosima u Albaniji. No ta je organizacija cesto izlozena kritici kako se njene aktivnosti najvecim dijelom iscrpljuju u brojnim diskusijama, a da se premalo toga realizira. Tocno je da se u sjedistu OESS-a u Becu vode brojne rasprave o razlicitim temama, no zamjenik glasnogovornika OESS-a Keith Jinks istice da oni ne ostaju samo na rijecima. Nedavno je u Becu odrzan sastanak strucnjaka koji su raspravljali o mjerama borbe protiv seksualnog zlostavljanja djece.

Strucnjak za ta pitanja odvjetnica Lee Moore kaze: "To je ogroman problem. Kada bi se u kliniku ili na policiju prijavilo svako dijete koje je dozivjelo seksualno zlostavljanje, mi s time uopce ne bismo mogli izici na kraj."

Britanski policajac Ray Wire ukazuje na to da se do pravih uspjeha moze doci samo uz dobru medjusobnu suradnju : "Velika Britanija bolje izlazi na kraj s tim problemima i zato nasi kriminalci odlaze u druge zemlje. Zbog toga je nuzna medjunarodna suradnja."

Organizacija za Europsku sigurnost i suradnju za to i pruza odgovarajujci okvir - ona broji 55 zemalja - od Sjedinjenih Americkih Drzava i Kanade, preko zemalja zapadne i istocne Europe do zemalja nasljednica bivseg Sovjetskog Saveza. U organizaciji je zaposleno vise tisuca ljudi, a prosle su godine za svoje projekte imali gotovo 190 milijuna Eura na raspolaganju.

Lee Moore i Ray Wire su policajcima i strucnjacima tog podrucja iznijeli svoje teskoce u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece - vise od toga oni ne mogu uciniti. No glasnogovornik OESS-a Jinks smatra da se njihove rijeci mozda mogu pretvoriti i u ucinkovita sredstva.

"Da, ovdje se doista puno raspravlja - dosta toga se poslije i zaboravi, ali neke od izjava ulaze u znacajne dokumente kojima se moze pridonijeti poboljsanju polozaja ljudi i obrani njihovog dostojanstva," kaze Jinks.

Nacelo nade je ionako u samim temeljima rada ove organizacije. Za vrijeme hladnog rata su Sovjetski savez i Sjedinjene Americke drzave medju svojim saveznicima na istoku i zapadu trazile neke zajednicke nazivnike. Nakon mukotrpnih pregovora, 35 zemalja je 1975. godine u Helsinkiju potpisalo zakljucne dokumente Konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi. Nakon pada berlinskog zida je rad konferencije prerastao u organizaciju koja ima svoja sjedista u Varsavi, Pragu i Becu.

OESS ima i svoje broje ogranke i predstavnistva u zemljama istocne i jugoistocne Europe u kojima suradnjici OESS-a pomazu u uvodjenju procesa demokratizacije. Promatracki timovi OESS-a prate izbore, pomazu pri obuci policajaca i podrzavaju rad novinara, sudaca i drzavnih odvjetnika.

Bez obzira na rastuci broj zemalja clanica Europske unije glasnogovornik OESS-a smatra da je ta organizacija ipak jedinstvena i nezamjenjiva.
Neke od istocno-europskih zemalja vec su clanice Eurpske unije, a ostale bi to uskoro htjele postati. No EU nece moci zamjeniti OESS, smatra Jinks. Osobito obzirom na to da su izgledi za primanje zemalja nasljednica bivseg Sovjetskog saveza u Europsku uniju vrlo neizvjesni. Jinsk smatra da se rad tih dviju organizacija odlicno nadopunjuje: "Vjerujem da je Europska unija vrlo zadovolja ulogom OESS-a u zemljama koje granice s Europskom unijom, jer sve se te zemlje zele pribliziti Europskoj uniji."