Pakt stabilnosti zemalja jugoistočne Europe

Pakt stabilnosti zemalja jugoistočne Europe otvorio je put za međusobnu suradnju država u ovom dijelu Europe, te postavio temelje onoga što danas nastavlja Regionalno vijeće za suradnju (RCC). "Učinjeno je to za vrijeme kada većina država regije nije imala institucionalnu povezanost s Europskom unijom u današnjem obliku i opsegu“, kaže koordinator Vijeća Hido Biščević. On dodaje kako su upornošću međunarodne zajednice, promjenama okolnosti i izlaskom iz te ratne i poratne zone stvoreni uslovi u kojima je prije nešto više od dvije godine donesena odluka da je nova politička zrelost jugoistočne Europe i država zapadnog Balkana na dovoljno visokoj razini da prvi put u modernoj povijesti pitanje suradnje zemlje same preuzmu u svoje ruke.

Iako osjetljivo pitanje, Kosovo pozitivan primjer

Jugoistočna Europa opterećena je povijesnim nasljeđem složenih odnosa, ističe Biščević, dodajući da je politički krajolik ove regije obilježen brojnim otvorenim pitanjima. "Ipak je činjenica da regija napreduje, da je na djelu jedna nova vrsta zrelosti i odgovornosti, da se ta otvorena pitanja od kojih su neka, da spomenem samo ono najteže i najosjetljivije, pitanje Kosova i različitog tumačenja njegovog statusa i odluka koje su donesene, da se ipak to pitanje raspravlja u jednom političkom miljeu, da nije u bitnoj mjeri poremetilo ni stabilnost ni sigurnost ovog dijela Europe. Da i ostala otvorena pitanja, prije svega bilateralne prirode, nemaju onaj potencijal koji bi ugrozio stabilnost ili sigurnost država ili građana u onoj mjeri u kojoj se to desilo 90-tih godina", rekao je Biščević. Misija OSCE-a smatra da je Pakt stabilnosti bio izuzetno koristan za promicanje suradnje u jugoistočnoj Europi. "Te procese sada nadzire Vijeće za regionalnu suradnju podržavajući pri tome države regije na putu prema Europskoj uniji", kaže glasnogovornik sarajevskog ureda misije OSCE-a Aida Bešić.

I Regionalno vijeće za suradnju i OSCE misija sigurno će nastaviti igrati svoju ulogu u ovom procesu, priča Bešić, jer ostvarujući blisku suradnju, kako s građanima tako i s vlastima, misija smatra svojim prioritetom razvoj političkog diskursa i demokratski odgovornih institucija koje poštuju raznolikost, promiču konsenzus i poštovanje vladavine zakona.

Nedovoljna podrška europskih institucija?

Kolega Elvir Bucalo već dugo živi i radi u Bruxellesu odakle, kako kaže, već mjesecima nije pisao ništa što bi se moglo "nasloniti" na priču o Paktu stabilnosti ili Regionalnom vijeću za suradnju. Razloge tome, smatra Bucalo, treba tražiti u nedovoljnoj podršci europskih institucija Regionalnom vijeću za suradnju. "Novinari ovdje nemaju fokus na radu Vijeća za regionalnu suradnju. Zbog čega? Njihove se aktivnosti ovdje vrlo malo prate i to ne zahvaljujući Vijeću već Europskoj komisiji, Vijeću i Europskom parlamentu. Dakle ključnim europskim institucijama, koje ni prethodniku (Paktu stabilnosti) nisu dale dovoljno snage da budu ono što su i planirani“, priča Bucalo. Sama ideja je savršena, dodaje, pripremiti zapadni Balkan, jugoistočnu Europu za vrijeme kada će postati punopravni partneri unutar Europske unije. Prema ocjeni koordinatora Vijeća za reginalnu suradnju Hide Biščevića, trebat će uložiti još mnogo napora, političke volje i spremnosti na suživot kako bi se do kraja izgradio trajni sustav stabilnosti i sigurnosti na jugoistoku Europe i kako bi ova regija konačno krenula u ekonomski i socijalni razvoj.

Pakt stabilnosti je izraz nastojanja da se europski problemi rješavaju prvenstveno europskim snagama. Dokument o formiranju pakta usvojen je na međunarodnoj konferenciji u Kölnu 10. lipnja 1999. U Paktu stabilnosti sudjelovalo je 28 zemalja i 16 međunarodnih institucija. Pakt je odražavao političku volju gotovo cjelokupne međunarodne zajednice da se ugasi žarište sukoba na Balkanu te da se promovira međusobna suradnja i dijalog država regije kako bi se otklonila opasnost od ponovnog izbijanja krize.

Njegovi prioriteti, kao i njegovog nasljednika - Regionalnog vijeća za suradnju, su demokratizacija i razvoj civilnog društva, ekonomska obnova i unutrašnje reforme. Oslanjao se na principe na kojima počivaju Ujedinjeni narodi, OSCE i Vijeće Europe. Prvi summit pakta održan je u Sarajevu 30. lipnja 1999.

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Marijana Ljubičić