1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Parku prirode Hutovo blato prijeti nova opasnost

Milan Šutalo4. kolovoza 2012

Parku prirode Hutovo blato koji se oporavlja od prošlogodišnjeg požara prijeti nova opasnost - smanjenje dotoka vode iz istočne Hercegovine. To bi moglo ugroziti biljni i životinjski svijet na ovom zaštićenom području.

https://p.dw.com/p/15iaP
Hutovo blato ist ein Naturschutzgebiet in der Nähe von Čapljina im Süden von Bosnien und Herzegowina. Das Gebiet ist eines der bedeutendsten Naturreservate für Sumpfvögel in Europa. Auf Grund dieser Bedeutung wurde das Gebiet 1995 zum Natrupark erklärt. Der Naturpark umfasst eine Fläche von 7411 Hektar, der auch die umliegenden Hügel gehören. Am 15. Oktober 2011 verbrannten circa 80 Prozent des Nationalparks. Hutovo Blato beherbergt über 160 Vögelarten und über 800 Pflanzenarten; Juli 2012; Copyright: DW/M. Sutalo
Bosnien und Herzegowina Hutovo blatoFoto: DW/M. Sutalo

Prošle godine svi su ostali zaprepašteni požarom koji je uništio 80 posto bosanskohercegovačkog parka prirode Hutovo blato te prisilio na bijeg brojne ptice i životinjske vrste. Pod pritiskom javnosti koja ih je optuživala za zanemarivanje ovog dragulja prirode, vlasti su odlučile pomoći novcem.

Bivša vlada Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), je Hutovo blato proglasila parkom prirode, ali je za njega izdvajala svega nekoliko stotina maraka mjesečno. Zbog toga su lovočuvari i drugi djelatnici Parka godinama bili bez plaće. Konačno, nova je županijska vlada odlučila financirati 40 posto troškova zaštite i održavanja Hutovog blata, a uplaćena su i dodatna sredstva.

I Svjetski fond za zaštitu prirode želi pomoći

“Županijska uprava civilne zaštite za revitalizaciju Hutovog blata odobrila nam je 88.000 maraka, a federalno Ministarstvo okoliša i turizma 200.000 za opremu i sanaciju ovog područja", izjavio je za Deutsche Welle upravitelj Hutovog blata Nikola Zovko. Ističe kako posebnu zahvalnost duguju Svjetskom fondu za zaštitu prirode koji im je stalno bio pri ruci i neprestano ih upozoravao na opasnosti te Agenciji za vodno područje koja implementira program ove svjetske organizacije.

Zahvaljujući doniranim sredstvima u parku prirode Hutovo blato rade na uređenju područja kako bi spriječili ponovno izbijanje požara, obnovili su turističke brodice za foto ekskurzije, uredili ribolovne zone te biciklističke i edukacijske staze za školske izlete. U tijeku je i izrada prostornog plana koji će osigurati pretpostavke za izgradnju turističko-ugostiteljskih objekata kako bi posjetitelje parka prirode zadržali što duže i tako osigurali više novca za samofinanciranje.

Hutovo blato: Nikola Zovko, Geschäftsführer des Naturschutzgebietes Hutovo blato; Juli 2012; Copyright: DW/M. Sutalo
Upravitelj Hutovog blata Nikola ZovkoFoto: DW/M. Sutalo

Zovko podsjeća kako Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne ima zakonsku obvezu Hutovom blatu pruži financijsku podršku jer se hidroelektrana Čapljina nalazi u sastavu parka prirode, a isto vrijedi i za Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH te da će od njih tražiti da izvršavaju svoje obveze.

Priroda sama najviše učinila

Ipak, sama priroda svojim je samoobnavljanjem najviše doprinijela dosadašnjoj revitalizaciji parka, priznaje upravitelj Zovko: "Nažalost, mi nismo mogli značajnije pripomoći, ali evo nadamo se kako ćemo kroz ove projekte malo bolje pratiti zimovanje ptica koje će doći iz sjeverne Europe. Jer projekt obuhvaća izradu hranilica i nabavu zrnaste hrane za ptice, što je jako važno, jer su te ptice iz sjeverne Europe na proputovanju za Afriku i one ovdje trebaju ne samo odmor već i hranu. Nadamo se kako ćemo ih uspjeti zadržati na ovom području.”

World Migratory Bird Day Migratory Birds in Flight - Common Cranes © Jussi Mononen
Park prirode Hutovo blato nezaobilazna je postaja mnogih ptica selicaFoto: Jussi Mononen

Gornji horizonti- nova prijetnja

Prema posljednjim istraživanjima projekta Life, na prostoru Parka prirode Hutovo blato obitava 163 vrsta ptica, 22 vrste riba, te čak 600 billjnih vrsta. Osim požara, lovaca i narkomafije, tom brojnom i raznolikom biljnom i životinjskom svijetu sada prijeti nova opasnost - smanjenje dotoka podzemnih voda iz Istočne Hercegovine.

Naime, velike količine vode mogle bi se kroz energetski sustav Gornji horizonti u Istočnoj Hercegovini preusmjeriti na Hidrolektranu Dubrovnik koju zajedno planiraju graditi Republika Srpska i Republika Hrvatska. Predsjednik Ekološke udruge Lijepa naša iz Čapljine Marinko Dalmatin upozorava kako bi to izazvati ekološku katastrofu u Hutovom blatu. Rekao je da ova i druge udruge od investitora traže utvrđivanje "nulte točke" biljnog i životinjskog svijeta na ovom području kako bi se mogao pratiti utjecaj Gornjih horizonata na Hutovo blato i deltu Neretve.

Autor: Milan Šutalo Aufnahmedatum und -ort: Mai 2012; Herzegowina, Neretvatal Projekt Obere Horizonte (Gornji Horizonti) auf der Karte von Bosnien und Herzegowina, das im Neretva Tal realisiert werden sollte.
Hidroenergetski sustav Gornji horizonti - prikaz na zemljoviduFoto: DW

"Želimo da se sukladno zahtjevima ekologije, ribljih i ptičjih vrsta te staništa za očuvanje vegetacijskog pokrivača odredi i količina vode čije je izravan i neizravan dotok potreban za život, razmnožavanje i opstanak biljnih i životinjskih vrsta u Hutovom blatu i delti Neretve", rekao je Dalmatin za Deutsche Welle.

Pokazao nam je i vodostaj Neretve kod Čapljine koji je, kaže, 2 do 3 metra niži. Isti je slučaj s razinom vode u Hutovom blatu, dodaje Dalmatin tvrdeći kako su posljedice projekta Gornji horizonti već vidljive. On smatra kako Vlada Federacije BiH od vlasti Republike Srpske mora tražiti da se osigura nadzor dotoka vode u Hutovo blato. Također, vlasti BiH ne smiju dati suglasnost Hrvatskoj za gradnju hidroelektrane Dubrovnik dok Hrvatska ne osigura jamstva da će dovoljna količina vode dotjecati u ovaj park prirode. S druge strane, saznajemo kako Svjetski fond za zaštitu prirode u međuvremenu razrađuje sustav integralnog upravljanja vodama na cijelom području jugoistočne Hercegovine.

Hutovo blato: Marinko Dalmatin, Präsident des Ökovereins "Lijepa naša"; Juli 2012; Copyright: DW/M. Sutalo
Predsjednik Ekološke udruge Lijepa naša Marinko DalmatinFoto: DW/M. Sutalo