Partija šaha s bazom podataka

Kompjutorski stručnjaci rade pod velikim pritskom i osjećaju se skroz preopterećeni. Baza podataka koja bi trebala omogućiti putovanje Europom bez granica, previše je složena. «Schengenski inforamacijski sustav II» kompjutorska je mreža u kojoj bi u budućnosti trebali biti pohranjeni otisci prstiju i fotografije iz putovnica osumnjičenih kriminalaca, sumnjivih putnika ili odbijenih tražitelja azila.
Činjenica da ukupna baza podataka neće biti gotova do sredine sljedeće godine, uzrokuje teškoće prije svega novim istočnim članicama Europske unije. One zbog toga moraju čekati gotovo dvije godine dulje na ukidanje rampi i graničnih kontrola. Poljaci i Česi posebno su ljuti i potiho mrmore da se radi o šikaniranju.

Temeljitost važnija od brzine

No, o tome šef socijaldemokratskog kluba zastupnika u Europskom parlamentu Nijemac Martin Schulz ne želi ni čuti: «Postoje zadaće koje se moraju izvršiti. Schengenski informacijski sustav je jedan vrlo složen sustav, pri kojem oni koji imaju pristup tom sustavu moraju ispuniti određene kriterije. A ako postoji bilo kakva sumnja, onda je uvijek bolje malo pričekati i te sumnje raščistiti, umjesto da uključimo države u nedovršen sustav koji ne funkcionira.»
«Temeljitost je važnija od brzine», to je moto i europskog povjerenika za pravosuđe Franca Frattinija. On je u Parlamentu u Strassbourgu pokušao uvjeriti zastupnike da prihvate novu bazu podataka koja bi trebala zamijeniti stari Schengenski informacijski sustav. On je još jednom pred Europskim parlamentom objasnio zbog čega je nova kompjutorska mreža za razmjenu podataka o prelascima granica toliko važna: «Europska unija treba ovaj sustav informacija kako bi građani uživali veću slobodu putovanja, kako bi granične kontrole postale djelotvornije i kako bi borba protiv teškog kriminala i terorizma postala uspješnija. Istovremeno novi sustav nudi nove mogućnosti zaštite podataka.»

Policija i tajne službe

No, upravo se oko toga lome koplja u Europskom parlamentu. Upotreba osobnih podataka mora zadovoljavati visoke kriterije, ističe predstavnica njemačkih konzervativaca i stučnjakinja za unutarnje poslove u Europskom parlamentu Ewa Klamt. Pri tome se manje radi o tome smiju li se pohraniti takozvani biometrički podaci, poput otisaka prstiju ili profila lica - oko toga su zastupnici jedinstveni. Problem je - tko bi smio imati pristup tim informacijama?
Što se tiče odlučnosti europskih ministara unutarnjih poslova i pravosuđa da se kompjutorski podaci daju na raspolaganje i tajnim službama, socijalademokrat Martin Schulz kaže: «Njemački ministar unutranjih poslova htio je minirati podjelu nadležnosti između policijskih organa i tajnih službi, koja je određena našim sustavom, i to tako što je podupro europsku smjernicu koja bi tajnim službama omogućila sveukupni pristup Schengenskom informacijskom sustavu. To je sada palo u vodu.»
Svojim «ne» za proširenje ovlasti tajnim službama, Europski parlament želi ojačati svoju poziciju zaštitnika ljudskih prava. Pri tome europski parlamentarci nemaju ništa protiv slobode putovanja.