Politika

Pitanje Jeruzalema je ključ mira

Američki predsjednik Donald Trump u dogledno vrijeme želi objaviti hoće li premjestiti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem. Taj potez bi potpirio ionako nestabilno stanje u regiji.

Israel | Palästina Jerusalem - Felsendom (picture alliance/dpa/R.Holschneider)

Arapska liga, a sada i turski predsjednik Tayyip Recep Erdogan, su više nego jasni: premještanje američkog veleposlanstva u Jeruzalem i time praktički priznanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela izazvalo bi novu eksploziju nasilja na Bliskom istoku. „Ništa ne opravdava ovaj potez", rekao je glavni tajnik Arapske lige Ahmed Gheit i dodao da je žalosno „što neki" ne uviđaju koliko bi ovakav korak bio opasan. „To bi za muslimane predstavljalo prelazak crvene crte", nadovezao se Erdogan. Palestinski Hamas je u slučaju da Donald Trump zaista svoja glasna razmišljanja provede u djelo, najavio novu verziju Intifade.

Preuranjena odluka

Israel US-Botschaft in Tel Aviv (Getty Images/AFP/J. Guez)

Američko veleposlanstvo je (zasad) još u Tel Avivu

Trump bi ovim potezom, kako smatra Alexander Brakel, voditelj podružnice konzervativne njemačke zaklade Konrad Adenauer u Jeruzalemu, prekršio međunarodne sporazume. „SAD bi se ovakvom odlukom oprostio od konsenzusa koji vlada u međunarodnoj zajednici", rekao je Brakel. Većina zemalja se drži ove konvencije koja nalaže da, toliko dugo dok se konačno ne riješi izraelsko-palestinsko pitanje, veleposlanstva smještaju u Tel Aviv i okolicu, a ne u Jeruzalem koji je za Izrael de facto glavni grad s parlamentom i sjedištem vlade. Trumpova jednostrana odluka bi pitanje Jeruzalema izuzela iz svakog budućeg razgovora o rješenju bliskoistočne krize.

Grad na zemlji i na nebu

Jeruzalem je grad oko kojeg se vode mnoge bitke: političke, kulturne, vjerske. „Jeruzalem je domovina jedinog Boga, glavni grad dva naroda, svetinja triju vjera i jedini grad koji postoji kako na zemlji tako i na nebu", napisao je svojedobno povjesničar i publicist Simon Sebag Montefiore. Zbog toga se oko ovoga grada punog simbolike i vode tako žestoke bitke. Nakon Prvog arapsko-izraelskog rata 1947/48. Zapadna obala Jordana i istočni Jeruzalem su pripali Jordanu. U Šestodnevnom ratu 1967. Izrael je zaposjeo istočni dio Jeruzalema koji je gotovo u potpunosti nastanjen Arapima, a nekoliko godina kasnije, 1980., spojio s ostatkom grada koji je proglasio svojim glavnim gradom. Otada se borba oko kontrole nad Jeruzalemom i njegovim svetinjama dodatno pooštrila.

Israel Staatsbesuch Donald Trump (picture-alliance/dpa/E. Vucci)

Trump u Jeruzalemu

Koliko je situacija napeta najbolje se pamti po jednom političkom događaju 2000. kada je tadašnji izraelski premijer Ariel Sharon, nakon propalih mirovnih pregovora u Camp Davidu, prošetao Brdom hrama čime je izazvao drugu Intifadu (palestinski ustanak) koja je trajala četiri godine i uzrokovala mnoge žrtva na obje strane. Zbog toga je i pitanje Jeruzalema i njegovog statusa pitanje budućeg oblika podjele na izraelski i palestinski teritorij. „Svaka promjena jeruzalemskog pitanja je jasno određenje glede budućeg oblika država. Politička i vjerska pitanja se ovdje isprepliću", kaže Alexander Brakel.

Škakljivo i komplicirano pitanje

Historische Nahostgespräche 2001 Scharon israelischer Premier (AP)

Ariel Sharon na Zidu plača

Svojom odlukom Trump riskira mukotrpno izboren ranjiv mir između Izraelaca i Palestinaca. Odgovor na pitanje kako bi reagirali Palestinci na odluku o premještanju veleposlanstva u Jeruzalem da se naslutiti ako se baci pogled na događaje u srpnju ove godine kada je Izrael, nakon ubojstva dva policajca, ograničio pristup Brdu hrama gdje se nalazi važno muslimansko svetište Kupola na stijeni i nakon čega su uslijedili žestoki prosvjedi i nemiri među jeruzalemskim Arapima. Naselja koja se nalaze istočno od zidina starog jeruzalemskog grada ionako većini Izraelca ne znače ništa. To su naselja u koja mnogi ne zalaze ni danas. „Najteže će biti definirati budući status Brda hrama i Zida plača", zaključuje Brakel.

 

Preporuka uredništva

Albanian Shqip

Amharic አማርኛ

Arabic العربية

Bengali বাংলা

Bosnian B/H/S

Bulgarian Български

Chinese (Simplified) 简

Chinese (Traditional) 繁

Croatian Hrvatski

Dari دری

English English

French Français

German Deutsch

Greek Ελληνικά

Hausa Hausa

Hindi हिन्दी

Indonesian Bahasa Indonesia

Kiswahili Kiswahili

Macedonian Македонски

Pashto پښتو

Persian فارسی

Polish Polski

Portuguese Português para África

Portuguese Português do Brasil

Romanian Română

Russian Русский

Serbian Српски/Srpski

Spanish Español

Turkish Türkçe

Ukrainian Українська

Urdu اردو