Početak suđenja "Norveškom monstrumu"

Proces protiv Andersa Behringa Breivika je najveći sudski postupak kakav je Norveška doživjela u posljednje doba - primjereno zločinu masovnog ubojice iz Osla i Utøye pri čemu je 77 osoba izgubilo živote. Tu je više od 800 oštećenih, najmanje 150 svjedoka, ali na sudskom postupku koji počinje ovog ponedjeljka se osim utvrđivanja zločina i motiva zločinca, sud prije svega mora baviti pitanjem, da li je zločinac duševno uravnotežen i odgovoran za to krvoproliće.

O tijeku zločina nema niti najmanje nedoumica: Breivik je i sam priznao kako je 22. srpnja 2011. u Oslu aktivirao bombu i nakon toga nasumično pucao po mladima u izletničkom kampu na otoku Utøya. Ali zločinac tvrdi i kako nije kriv, jer se nalazi u ratu protiv islama koji prijeti ugušiti Norvešku. Obzirom da su vladajući socijaldemokrati odgovorni za dolazak sve više muslimana u njegovoj zemlji, on je podmetnuo bombu u četvrti Vlade u Oslu i počinio pokolj u kampu omladinske organizacije vladinih socijaldemokrata.

Nije uračunljiv - ili ipak jest?

Ovo očito proturječje - priznanje počinjenog zlodjela, ali nijekanje svoje krivice su pokušala riješiti dva liječnička vještačenja. Prvo, provedeno prošlog studenog, je došlo do zaključka kako Breivik pati od paranoidne shizofrenije i da, kao duševni bolesnik, nije odgovoran za svoje djelo. Drugo vještačenje je pak došlo do zaključka kako on doduše pokazuje narcističke i antisocijalne poremećaje ličnosti, ali kako se ne može reći da je psihički bolestan.

U oba slučaja je u Norveškoj na sudu da odluči, hoće li se suditi "Norveškom monstrumu". Breivik je bio nezadovoljan ocjenom kako je on duševni bolesnik i spreman je izaći pred sud - iz barem dva razloga. Prvi je posve pragmatičan: po norveškim zakonima, 33-godišnjak bi mogao biti osuđen na najviše 21 godinu zatvora. Ali ako ga se proglasi bolesnim, sud ga može poslati na psihičko liječenje i nakon tri godine se mora provjeriti mogućnost njegovog puštanja na slobodu. No ta odluka može biti negativna i Breivika se u psihijatrijskoj bolnici može provjeravati svake tri godine - sve do kraja njegovog života.

"Ja sam nomalan, ali nisam kriv!"

Drugi razlog je za zločinca mnogo važniji: on želi čitavo suđenje pretvoriti u predstavu za izlaganje svojih rasističkih gledišta i objašnjenja svog pohoda protiv muslimana i svih onih koji ih podržavaju. Kako bi opravdala takvu borbu, obrana je kao svjedoka pozvala i Mulara Krekara, islamističkog vođu koji je nedavno u Oslu osuđen na pet godina zatvora zbog prijetnja smrću i terorom. Pred sud je pozvan i bloger Peder Jensen, u Norveškoj poznatiji pod svojim pseudonimom "Fjordman" koji je Breiviku bio inspiracija u pisanju njegovog, takozvanog Manifesta i gdje opisuje motive za svoja djela.

S druge strane, niti norveškoj tajnoj službi PST ne mora biti ugodno pojavljivanje pred sudom. Nakon optužbi kako nije primijetila da se sprema ovakvo krvoproliće, PST je koncem ožujka objavila vlastitu analizu događanja u kojoj tvrdi kako je Breivik bio "usamljen vuk" koji nije imao pomagača i koji je osobito pažljivo pripremao svoj zločin. Obzirom da se gotovo svi slažu kako Breivik nije imao pomagače, PST ukazuje kako je tek konkretna dojava protiv Breivika mogla spriječiti krvoproliće. S druge strane, nadzirati baš sve i svakoga tko nešto piše po internetu, za to norveška tajna služba jednostavno nema mogućnosti. Utoliko priznaje određene propuste, ali ne smatra kako je učinila bilo što pogrešno.

Predviđeno je da suđenje traje deset tjedana, ali će već prvih dana sud morati donijeti mnogo važnih odluka. Prije svega je tu i dalje pitanje Breivikove uračunljivosti, ali je norveški sud već pokazao kako nipošto ne želi dopustiti da sudnica bude pozornica gdje će masovni ubojica povrh svega još predstavljati svoje rasističke ideje. No kako usprkos tome osigurati pošteno - i što je osobito osjetljivo, javno suđenje, o tome će sud odlučiti tijekom procesa.