Po instrukcije u Beograd, Zagreb, Ankaru ili Moskvu

Svaki posjet dužnosnika Srbije, Hrvatske ili Turske Bosni i Hercegovini završi sada već dobro poznatom rečenicom da će se poštovati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, bez obzira na sve. To obećanje traje uglavnom do prelaska granice jer je miješanje u unutarnja pitanja BiH postalo pravilo, a ne izuzetak.

Traži se pomoć za najmanji problem

Misle li druge zemlje, prvenstveno se tu misli na Srbiju, Hrvatsku i Tursku, da posjeduju neku vrstu suvereniteta nad BiH, kako smatraju neki analitičari ili im je dovoljna činjenica da u BiH postoji međunarodna zajednica koju vide kao tutora nekoga tko još nije spreman da se sam o sebi brine.

„Najveći problem ove zemlje je suverenitet. Na najmanji problem pomoć se traži u Beogradu, Zagrebu ili Ankari i to urušava kredibilitet BiH. Najveću odgovornost upravo snose oni koji se najviše pozivaju na BiH kao suverenu državu. Dok je takvo stanje mi nećemo imati povjerenje u BiH. Posebno je poguban način ponašanja tih država prema BiH, kao državi koja apsolutno nije sposobna riješiti bilo kakav problem", smatra Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle navodeći da upravo to generira i odnos političkih struktura unutar BiH.

Najsvježiji primjer je reakcija službenog Zagreba na uhićenje 10 pripadnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO), koje Tužilaštvo BiH tereti za zločine počinjene nad Srbima tijekom proteklog rata. Samo nekoliko dana prije uhićenja novoizabrani hrvatski premijer Andrej Plenković odabrao je BiH kao prvu zemlju za posjet nakon preuzimanja hrvatske Vlade. Tom prilikom je više puta ponovio da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

Matica srpska i matica hrvatska

Neki analitičari smatraju da je slučaj „Orašje" jedan od najboljih primjera miješanja sa strane, ne samo u unutarnje političke odnose, već i u rad pravosuđa BiH. Kada to miješanje dođe iz druge države, potpomognuto liderima iz BiH, onda je to stvar za uzbunu, za pravu političku obranu suvereniteta BiH, kažu oni: „Dok god oni koji odlučuju o ovoj zemlji idu po mišljenje izvan BiH, nema sreće našim generacijama. Ja ne vidim drugog razloga zbog čega idu izvan BiH, osim toga da BiH bude raskomadana po interesnim sferama, kako bi dio BiH mogao završiti u `matici srpskoj` a dio u `matici hrvatskoj`. S druge strane, ja te sve intenzivnije veze s Turskom vidim kao razloge za obnovu neoosmanske filozofije na ovim prostorima. Nitko od njih sa strane ne kalkulira s BiH kao ozbiljnom zemljom, u kojoj žive tri naroda", kaže profesor iz Mostara Slavo Kukić.

Upečatljiv, teatralan je bio i odlazak srpske delegacije iz BiH na konzultacije u Beograd u vezi s nedavno provedenim referendumom u RS-u. Iako je stav Beograda tada bio jasan, mnogi smatraju da je Srbija zapravo bila uz predstavnike vlasti RS-a kada je riječ o održavanju referenduma, ali da zbog pritiska međunarodnih predstavnika nije bilo politički korektno to javno priopćiti.

Održava se stanje koje stalno „tinja"

„To traženje stava izvan granica BiH je nešto što je prisutno već 20 godina s većim ili manjim intenzitetom. Donekle se to može shvatiti imajući u vidu da su i Beograd i Zagreb opredijeljeni da se brinu za status Srba i Hrvata u BiH. Međutim najbolji način za to je kroz podršku funkcionalnosti BiH. Međutim, na ovakav način se stvara kontraefekt koji samo dodatno slabi BiH i stvara tenzije, ne samo unutar BiH već i u cijeloj regiji", kaže politički analitičar Srećko Latal ističući da i Europa i Amerika u nekim trenucima koriste i Beograd i Zagreb kako bi kontrolirali neke radikalne elemente i inicijative, te na taj način gase požar. Međutim u biti održavaju stanje koje stalno tinja.

Ovdje ne treba isključiti ni ulogu službene Moskve čiji su utjecaj koristili srpski politički predstavnici pred prošle izbore i to kroz priču o podršci referendumu. Upravo to da je predsjednik Rusije Vladimir Putin nakon sastanka s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom podržao pravo na referendum, kako je Dodik tada rekao, direktno je utjecalo na javno mnijenje u BiH, smatraju analitičari. Slično se dogodilo i 2014. godine kada je Dodik nakon sastanka s Putinom rekao da je od njega dobio podršku pred opće izbore.

Nije manje značajan ni utjecaj Turske na ovaj prostor, možda i najveći od spomenutih država, smatraju analitičari. To se ogleda u konstantnoj suradnji bošnjačkog političkog vrha s turskim dužnosnicima (jedan primjer je obraćanje člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića putem video linka na predizbornom skupu kandidata za predsjednika Turske, Recepa Tayyipa Erdogana, 2014. godine). Činjenica je da Ankara želi njegovati jače odnose s BiH, što je vidljivo u snažnoj suradnji na području kulture, obrazovanja, posebno vjeronauka.

„Ne želim da nas doživljavaju kao osobe s ograničenom sposobnošću"

„Nama treba istinska želja da gradimo institucije ove države, koje neće ljude gledati po etničkoj ili religijskoj osnovi već po činjenici jesu li građani ove države i jesu li se ogriješili o pravo ove države. Kada ih čujem kako govore o napretku BiH, o kredibilitetu naših političara, istovremeno urušavaju i ono malo institucija što imamo na nivou države. Ja ne mogu prihvatiti da nas drugi doživljavaju kao osobe s ograničenom sposobnošću i da ne možemo riješiti problem. Na taj način uništavaju dostojanstvo BiH. Dok god imamo ovakvu strukturu nećemo postati demokratska država", zaključuje Šehić.