Pocetak konferencije o Afganistanu
31. ožujka 2004Oglas
"Afganistan sada ima ustav i slijedeci odlucujuci korak biti ce izbori. Ali put pred nama nije jednostavan i nece završiti sa izborima. Oni ce unaprijediti mirovni proces, ali ucvrstiti ono što smo postigli i uciniti proces razvoja nepovratnim, taj zadatak ce potrajati još godinama. I zahtjeva zajednicke napore vlade Afganistana i medunarodne zajednice."
izjavio je na otvorenju povjerenik UN-a za Afganistan, Lakhdar Brahimi. A kada se govori o zahtjevima onda je i jasno što se traži: novac za obnovu i sigurnost. Njemacka je vec prije tri godine obecala 80 milijuna eura godišnje i taj iznos, kako je najavio kancelar Schröder, ce se nastaviti slati u Kabul: "Na donatorskoj konferenciji u Tokiju prije dvije godine obecali smo 320 milijuna za obnovu Afganistana i za slijedece cetri godine odvojit cemo novih 320 milijuna."
Iako u tu svotu cak nisu ni uracunati troškovi boravka njemackih vojnika u Afganistanu, vlada u Kabulu izracunala je kako joj je potrebno mnogo više nego ako se i zbroje donacije glavnih davatelja - Sjedinjenih Država i Japana. Jer nakon decenija rata i razaranja potrebno joj je 28 milijarde dolara u slijedecih sedam godina da bi onda, za sedam do deset godina, konacno prestala ovisiti o stranoj pomoci. Ministar financija Afganistana, Ašraf Ghani:
"Ne tražimo milostinju, tražimo investicije." Jer cetri milijuna Afganaca zaraduje manje od 50 centi na dan. Suoceni sa razorenom zemljom i skromnim prihodima od poljoprivrede, izazov miru ali i sigurnosti je svakako zavodljiva ponuda uzgajivaca droga neka rade za njih - za novac koji je mnogo veci nego što je medunarodna pomoc. To je problem kojeg je svjestan i predsjednik Karsai: "Ucinit cemo sve što je u našoj moci kako bi okoncali ovu pošast. Uvest cemo oštrije zakone, uništavat cemo polja maka i laboratorije za preradu, zabranu švercerskih ruta. Ali treba nam pomoc medunarodne zajednice da provedemo naš plan."
Polja sa narkotikom ne nalaze se u Kabulu nego u provinciji - i medunarodna se zajednica, smatra predsjednik Karsai, mora odvažiti pomoci održavati red i u drugim dijelovima Afganistana.
izjavio je na otvorenju povjerenik UN-a za Afganistan, Lakhdar Brahimi. A kada se govori o zahtjevima onda je i jasno što se traži: novac za obnovu i sigurnost. Njemacka je vec prije tri godine obecala 80 milijuna eura godišnje i taj iznos, kako je najavio kancelar Schröder, ce se nastaviti slati u Kabul: "Na donatorskoj konferenciji u Tokiju prije dvije godine obecali smo 320 milijuna za obnovu Afganistana i za slijedece cetri godine odvojit cemo novih 320 milijuna."
Iako u tu svotu cak nisu ni uracunati troškovi boravka njemackih vojnika u Afganistanu, vlada u Kabulu izracunala je kako joj je potrebno mnogo više nego ako se i zbroje donacije glavnih davatelja - Sjedinjenih Država i Japana. Jer nakon decenija rata i razaranja potrebno joj je 28 milijarde dolara u slijedecih sedam godina da bi onda, za sedam do deset godina, konacno prestala ovisiti o stranoj pomoci. Ministar financija Afganistana, Ašraf Ghani:
"Ne tražimo milostinju, tražimo investicije." Jer cetri milijuna Afganaca zaraduje manje od 50 centi na dan. Suoceni sa razorenom zemljom i skromnim prihodima od poljoprivrede, izazov miru ali i sigurnosti je svakako zavodljiva ponuda uzgajivaca droga neka rade za njih - za novac koji je mnogo veci nego što je medunarodna pomoc. To je problem kojeg je svjestan i predsjednik Karsai: "Ucinit cemo sve što je u našoj moci kako bi okoncali ovu pošast. Uvest cemo oštrije zakone, uništavat cemo polja maka i laboratorije za preradu, zabranu švercerskih ruta. Ali treba nam pomoc medunarodne zajednice da provedemo naš plan."
Polja sa narkotikom ne nalaze se u Kabulu nego u provinciji - i medunarodna se zajednica, smatra predsjednik Karsai, mora odvažiti pomoci održavati red i u drugim dijelovima Afganistana.
Oglas