Podignuta optužnica protiv Glavaša

Tužiteljstvo je zatražilo i Glavaševo pritvaranje.

Medijima u Državnome odvjetništvu ne žele dati bilo kakve izjave. Novinare upućuju na priopćenje objavljeno na njihovim internetskim stranicama u kojem kratko obrazlažu razloge podizanja optužnice. Odvjetnici Branimira Glavaša nisu očekivali takav slijed događaja. „Nismo se nadali da će se podignuti optužnica, ali samo zato što smo vjerovali da će se konačno postupiti pravno i da će se poštivati činjenice utvrđene u postupku,“ izjavio je Glavašev odvjetnik Ante Madunić te je, naravno, najavio prigovor.

Danas je hitno sazvano i izvanraspravno vijeće Županijskoga suda u Osijeku, koje se trebalo očitovati i o zahtjevu za određivanje, odnosno produljenje pritvora optuženicima, no javnost će tek sutra saznati hoće li se Glavaš, koji je trenutno jedini na slobodi od optuženika u slučaju selotejp, ponovno naći u pritvoru. U Remetinačkom je zatvoru doduše bio odlukom drugog, zagrebačkog suda, koji je vodio istragu u slučaju garaža, ali je pušten nakon što je zdravlje narušio upornim štrajkom glađu. Iako Državno odvjetništvo napominje kako su razlog njihova zahtjeva za određivanjem pritvora posebno teške okolnosti pod kojima je djelo počinjeno, odvjetnici imaju drukčije mišljenje: „Da bi se odredio pritvor mora postojati osnovana sumnja za djelo, a toga vjerujte mi nema nigdje 147 svjedoka ni jedan Glavaša nije spomenuo“, ističe Madunić.

Kako u svom priopćenju za javnost kratko obrazlažu u Državnome odvjetništvu, u vrijeme obrane grada Osijeka od tzv. JNA i pridruženih paravojnih postrojbi pobunjenog lokalnog srpskog stanovništva, na zapovijed Branimira Glavaša, Ivica Krnjak i Gordana Getoš Magdić osnovali su postrojbu za posebne namjene, koja je bila pod Glavaševim nadzorom, a on im je izdavao zapovijedi da protivno odredbama međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, protuzakonito lišavaju slobode civile srpske i drugih narodnosti, zlostavljaju ih i usmrćuju, što su oni prihvatili. I sami su sudjelovali u izvršenju pojedinih zapovijedi te ih prenosili podređenim pripadnicima postrojbe, ostalim okrivljenicima u ovome slučaju koji se zbog brutalnog vezanja žrtava ljepljivom vrpcom naziva „slučaj selotejp“ – Civile su neosnovano uhićivali, zlostavljali i odvodili do rijeke Drave i tamo ubijali – osam žrtava je identificirano, dvije su nepoznate, a Radomir Ratković uspio je preživjeti.