Podijeljena mišljenja oko pregovora s Turskom i Hrvatskom

Temljena strateška pozicija Europske Unije za proces proširenja još nije usklađena. Tako su zemlje članice podijeljene oko pitanja treba li se naglasak na temeljnim ljudskim pravima u pregovorima s Turskom i Hrvatskom staviti samo na poglavlje koje se bavi tim pitanjem (poglavlje 23), i o kojem će se provoditi screening nešto kasnije ili se pitanje temeljnih ljudskih prava treba ocijenjivati u svakom području gdje ona mogu igrati određenu ulogu, na primjer na području socijalne politike, ili u području kulture i obrazovanja kada je primjerice riječ o manjinama, školskim knjigama i slično. Hrvatska ali i Turska na ovom području čekaju na dogovor Europske Unije i tek tada mogu zatvoriti izvješće o poglavljima gdje temeljna ljudska prava mogu ili ne moraju igrati određenu ulogu.

Za uvođenje dodatnih “političkih kriterija” zalažu se Francuska, Grčka i Cipar, a kako se doznaje iz diplomatskih izvora podržavaju ih i Njemačka i Danska, dok se tome protive skupina zemalja koju čine Španjolska, Finska, Švedska, Velika Britanija i Poljska koje smatraju da uvođenje dodatnih “političkih kriterija” predstavlja presedan. Austrijsko predsjedništvo i Nizozemska nastoju ostvariti kompromisno rješenje između ova dva tabora zemalja članica.

U Turskoj se sada strahuje da bi dodatni kriteriji mogli stvoriti dodatne prepreke i time rezultirati u odugovlačenju pristupnih pregovora. U diplomatskim krugovima se ističe kako je eventualno uvođenje dodatnih kriterija potrebno prije svega za Tursku, no takvi kriteriji obuhvatili bi i Hrvatsku, neovisno o tome hoće li Hrvatska se u skoroj budućnosti u pregovorima odvojiti od Turske.