Pogoršani odnosi EU-a i židovskih organizacija

Europska komisija odkazala je održavanje konferencije o antisemitizmu. Konferencija se trebala održati u veljaci u Bruxellesu u suradnji s Europskim židovskim kongresom. Europska komisija je time reagirala na oštru kritiku koju je primila od vodecih židovskih krovnih organizacija. Cini se da trenutno nedostaje volja za suradnjom.

Optužbe su bile vrlo oštre. Prodija, a ujedno i Europljane te Europsku komisiju uopce za "moralnu izdaju" optužuje predsjednik Židovskog svjetskog kongresa Edgar Bronfman kao i predsjednik Europskog židovskog kongresa. Za svoje optužbe koriste britanski dnevnik "Financial Times" objavivši tekst s velikim retorickim udarcem.

Postoje dvije vrste antisemitizma, stoji u novinskom clanku, antisemitizam koji se cini djelom i onaj koji nastaje ako se ne poduzima ili ne cini ništa. Zanimljivo je da se u clanku Europsku komisiju optužuje za obje vrste antisemitizma. Iza svega toga kriju se dva dogadaja: jedna anketa i jedna studija, obje iz prošle godine. U anketi koju je proveo Eurobarometar, a radi se o redovitom ispitivanju javnog mnijenja europskih gradana, daleko iznad 50 posto upitanih je navelo da Izrael smatraju najvecom opasnošcu za mir u svijetu, a tek nakon toga Sjevernu Koreju, SAD i ostale. Prilikom samog objavljivanja rezultata došlo je do pravog urnebesa. Medutim, vec tada su se pojavile prve sumnje u metodološku ozbiljnost ankete. Drugi kamen spoticanja je studija Centra za istraživanja o antisemitizmu Tehnickog sveucilišta u Berlinu koja je u proljece prošle godine ustanovila porast antisemitskih izgreda širom Europe, ali koji su povezani s muslimanskim migrantima i intifadom na Bliskom istoku. I tu su se pojavile sumnje oko korištenih znanstvenih metoda.

Istraživanje nije objavila Europska unija, niti je ona bila narucitelj. Židovske organizacije su same rezultate stavile u internet, a upravo ta cinjenica predbacuje se Europskoj komisiji i optužuje da provodi cenzuru.

Napadnuti predsjednik Prodi reagirao je gotovo u šoku i sa zaprepaštenjem. U pismu što ga je osobno napisao 6. sijecnja i uputio na adrese obiju židovskih organizacija, navodi kako ne može vjerovati da su te dvije organizacije napisale takav tekst. Stoga je Prodi odlucio otkazati održavanje konferencije o antisemitizmu u Europi koji je zapravo trebao biti gesta za smirenje situacije i poboljšanje odnosa.

Elmar Brok, predsjednik odbora za vanjsku politiku i ljudska prava u Europskom parlamentu ocjenjuje optužbe upucene Europskoj komisiji smiješnim:

"Možemo reci da su pocinjene odredene politicke pogreške. Možemo kazati da su ucinjene pogreške u stilu. Ali znam da su osobe koje se optužuju upravo suprotno od antisemita, pa se stoga ne mogu podici takve optužbe. I ako je postignut dogovor oko održavanju seminara na kojem bi se otvoreno razgovaralo, tada ne razmijem kako židovske organizacije u takvom trenutku izlaze s ovakvim priopcenjima".

Napad na Europsko povjerenstvo neobicno je oštar. Osim toga i povod je vrlo upitan. Postavlja se pitanje, zašto je napad tako žestok? Odnosi izmedu Europske unije i Izraela vec dugo vremena su prilicno hladni. Vec godinama Europsko povjerenstvo financijski pomaže palestinsku upravu, a postoje takoder optužbe da se taj novac koristi za terorizam. Na sastanku ministara vanjskih poslova u studenom u Bruxellesu pale su teške rijeci, medu ostalim i protiv bodljikave žice i zida koji se podižu oko palestinskih podrucja, zatim protiv ciljanih ubojstava voda Hamasa te protiv izraelskih napada na civile. Reakcija izraelskog ministra vanjskih poslova bila je tada umjerena i oprezna. Medutim, sadašnja lekcija Bruxellesu upucena od strane židovskih organizacija pokazuje nove oštre tonove. Stoga ce "popravci" odnosa biti sve teži.