1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pogoršanje poslovne klime u srednjoj i jugoistočnoj Europi

15. kolovoza 2011

Dužnička kriza pogoršava izgled rasta u zemljama srednje i jugoistočne Europe. Austrijski menadžeri u svojim procjenama smatraju da će budući razvoj regije biti lošiji nego u ranijem razdoblju.

https://p.dw.com/p/12GcE
Luka s kontejnerima
Gospodarski rast u srednoj i jugoistočnoj EuropiFoto: dapd

U anketi koju je provela Austrijska kontrolna banka (OeKB) ispitano je 400 donositelja poslovnih odluka čija poduzeća djeluju u jugoistočnoj Europi. Rezultat je da su očekivanja od budućeg poslovanja u regiji sve manja. Prognoze konjunkture za zemlje regije vrlo su suzdržane. Austrijske banke najveći su ulagači u regiji, među ostalim Raiffeisen, Erste ili Bank Austria te osiguranje Vienna Insurance. Raspoloženje kod ulagača vrlo je dobar pokazatelj za prognoze konjunkture u zemljama srednje i istočne Europe.

Atmosfera lošija, ulagači oprezniji

“Osjeća se da se aktualna atmosfera nešto pogoršala, a ulagači su oprezniji. To ima zasigurno i veze s općim stanjem u Europi”, izjavila je Angèle Eickhoff, direktorica Austrijske kontrolne banke (OeKB), središnje austrijske ustanove za informiranje izvoznika. Mnoge zemlje regije nalaze se nakon financijske i gospodarske krize od 2008/2009 tek u laganom oporavku, ali i dalje se bore sa strukturnim problemima. Zbog toga su pogođene aktualnim razvojem situacije.

Sanduk s natpisom: izvoz
Izvoz je bitan za svaku zemljuFoto: Fotolia/Butch


Direktorica Eickhoff u razgovoru za Deutsche Welle upozorila je da se ne smije ishitreno odrediti posljedice krize za regiju. „Treba se čuvati konstatacije da dužnički problemi zemalja članica Europske unije sa sobom donose novu krizu za istočnu Europu.” Pojedine zemlje regije razvijaju se potpuno različito.

Hrvatska

Što se tiče Hrvatske, Eickhoff smatra da je završetak pristupnih pregovora zasigurno imao pozitivan utjecaj za poslovnu klimu. S druge strane Eickhoff ukazuje da su ulagači svjesni da Hrvatska ima i strukturne probleme. Zemlja uvelike ovisi o turizmu, stopa nezaposlenosti je visoka, ali za 2011. godinu ponovno se očekuje pozitivan rast, dok je 2010. gospodarstvo bilo u recesiji. U Hrvatskoj sada vlada optimizam, poručuje Eickhoff.

Srbija i Crna Gora

U Hrvatskoj je razina prihoda 38 posto od prosjeka Europske unije dok ona za Srbiju iznosi tek 18 posto od prosjeka EU-a. Ipak, Srbija je za ulagače interesantna, jer, kako kaže Eickhoff, gospodarska politika u toj zemlji pokazuje strukturne reforme kao i stabilno povjerenje u predsjednika Borisa Tadića. Osim toga izručenje posljednja dva bjegunca Haškom sudu također igra ulogu i čini Srbiju atraktivnom za ulaganja.

simbol gospodarskog rasta
Europska unija i gospodarstvoFoto: DW/DPA


Crna Gora sa svojim kandidatskim statusom za EU također je zanimljiva za investitore.

Bosna i Hercegovina

Za Bosnu i Hercegovinu Eickhoff ukazuje da se gospodarski rast od 0,9 posto 2010. povećava na 2,2 prosto, koliko je prognozirano za tekuću godinu. To je znak da postoje potencijali za rast. BiH je ovisna o industriji, a ona pak je ovisna o izvozu, dok je domaća potražnja slaba. Tu je prepoznat problem ovisnosti o izvozu. Sve je još više otežano zbog trgovinskog embarga s Kosovom, kaže Eickhoff. Veliki problem je visoka stopa nezaposlenosti kod mladih koja iznosi oko 60 posto. Unatoč svemu Eickhoff smatra da izgledi za budućnost za Bosnu i Hercegovinu nisu tako loši.

Bugarska i Rumunjska

Procjena za dvije nove članice Europske unije: Bugarsku i Rumunjsku. Bugarska je zemlja s najlošijom procjenom poslovnog stanja i s najlošijim indeksom poslovanja. Među uzrocima su nestabilna politička situacija s manjinskom vladom, ali poslovna očekivanja se postupno oporavljaju. Stanje u Rumunjskoj je znatno povoljnije. Tome je pridonijela i devalvacija leva, a od toga su profitirali ulagači koji vjeruju u gospodarski zamah ali još uvijek čekaju hoće li samo od toga moći imati koristi.

Rusija i Ukrajina

Za ulagače Rusija je jedna od vodećih destinacija za investicije. I za nju i za Ukrajinu vezane su velike nade u tamošnja tržišta. U Ukrajini se stabilizacija političkog stanja odrazila vrlo pozitivno kao i bolji odnosi između Rusije i Ukrajine. Ulagači vjeruju Ukrajini, dok je Rusija veliko tržište koje je ovisno o resursima, ali tržište ima velike potencijale i zbog toga ulagači imaju velika očekivanja i polažu nade u ova dva tržišta.

Autor: Srećko Matić / Alen Legović
Odg. urednik: Anto Janković