Pokatoličenom Afganistancu prijeti smrtna kazna
22. ožujka 2006
Abdula Rahmana prijavila je vlastita obitelj, najvjerojatnije u svađi oko skrbi nad dvoje njegove djece. Kada je policija 40-godišnjeg oca početkom veljače uhitla u Kabulu, kod njega je pronašla Bibliju. Rahman je odmah priznao da je kršćanin i da vjeruje u Isusa. Na kršćanstvo je prešao početkom 90-ih godina, nakon što je godinama živio u Njemačkoj. Sada mu se zbog toga sudi. To je prvi takav slučaj nakon svrgavanja talibanskog režima prije četiri i pol godine. Državno tužilaštvo za Rahmana zahtijeva smrtnu kaznu, pozivajući se na islamsko pravo šariju. Ono zabranjuje prelazak na drugu religiju, premda su vjerske slobode zajamčene novim afganistanskim ustavom.
Postupak protiv Abdula Rahmana vjerojatno će potrajati dva mjeseca. Kako bi izbjegao kaznu, sud mu je preporučio da se ponovno okrene islamu. No, Rahman na to ne pristaje. Protiv prijeteće osude na smrt Rahman bi mogao uložiti žalbu Vrhovnom sudu, no i on bi odlučivao u duhu zakletve ne samo na zakone i ustav, nego i na izricanje pravde «sukladno odredbama svete vjere islama». Na kraju bi se mogao umiješati i predsjednik Karsai koji svaku smrtu presudu mora supotpisati. To je do sada učinio samo jednom, premda je – kako navodi Human Rights Watch – u Afganistanu od 2001. izrečeno 25 smrtnih presuda. Karsaijeva suzdržanost ne čudi. Liberalnoga predsjednika u najvećoj mjeri podržava Zapad pa od tamo dolazi i politički pritisak – na primjer iz Njemačke. Zastupnica Zelenih u Bundestagu Ekin Deligöz od vlade u Berlinu zahtijeva hitnu i odlučnu reakciju:
«Mi, kako bilo, moramo iskoristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju kako bismo spriječili vjerski utemeljenu smrtnu kaznu.»
Prema mišljenju stručnjaka, u zadnjih pet godina nije došlo do pomaka u razvoju afganistanskog pravosuđa. Međunarodni promatrači u Kabulu često kritiziraju izbor nekvalificiranih sudaca koji krše i najosnovnija pravila pravnog postupka. Na osudu nailazi i isticanje islama u ustavu države, što je bio ustupak brojnim konzervativnim zastupnicima u preklanjskoj ustavotvornoj skupštini Loji Džirgi.