Političare biramo i po njihovom izgledu

DW: Vi ste na Sveučilištu u Düsseldorfu u sklopu studije pod nazivom „Ljepše birati ili birati ljepotu", mjerili atraktivnost kandidata na prošlogodišnjim izborima za njemački parlament i to usporedili s ishodom izbora. Povećava li dobar izgled šanse na izborima?

Lena Masch: Povećava, uočili smo pozitivan efekt atraktivnosti na postotak direktnih glasova koje je dobio neki kandidat na izborima. Atraktivniji kandidat u prosjeku dobiva pet posto više glasova birača u odnosu na neatraktivnog političara. Ako su kandidati u izbornom okrugu atraktivniji, onda je i odaziv na izbore veći.

Ipak, koji su drugi faktori zbog kojih glasači biraju određene kandidate. Je li atraktivnost važnija od njegovog političkog programa?

Mjerili smo i druge karakteristike političara. Na primjer, ima li doktorsku titulu ili migracijsko podrijetlo, kojeg je spola i je li već bio zastupnik u Bundestagu. U odnosu na te osobne čimbenike, fizički izgled kandidata je na drugom mjestu. Veći utjecaj na uspjeh nekog direktnog kandidata imala je samo njegova popularnost u javnosti. Stranačku pripadnost i ono za što se ta stranka zalaže nismo uvrstili u naš model kao osobne faktore kandidata. To prije svega, kao i ranije, ima važnu ulogu.

Svo vrijeme govorimo o atraktivnosti. Kako ste uopće definirali koji kandidat je atraktivan, a koji nije?

U istraživanje atraktivnosti uzimamo u obzir da u društvu također postoje kriteriji o tome je li netko atraktivan ili nije. Svih 1.779 direktnih kandidata na njemačkim izborima ocjenjivano je ocjenama od „0", dakle vrlo neatraktivan, do „6", vrlo atraktivan. Najatraktivniji kandidat je Christian Lindner (FDP). Da je tako potvrđuju dobri rezultati FDP-a, čija je predizborna kampanja bila prilagođena Lindneru.

Kako je moguće da birači političku odluku donose na osnovi izgleda kandidata?

Što su politika i svijet složeniji, to je veća vjerojatnost da će se birači orijentirati po jednostavnim faktorima, onima koji su vidljivi. Oni dakle ocjenjuju kandidata na temelju onoga kako ga vide, iako je to površno. Ako netko djeluje zdravo i atraktivno, i ako je u dobroj formi, onda mu birači očito više vjeruju. Za birače je manje kompetentna ona osoba koja izgleda neuredno i koja je ružna. Sve to je nesvjestan proces.

Je li i u prošlosti uspjeh kandidata bio vezan za njihov izgled ili je to nešto novo?

Profesor Rosar, koji je vodio ovu studiju, slična istraživanja provodi od parlamentarnih izbora održanih 2002. godine. U usporedbi s ranijim godinama, atraktivnost na izborima 2017. godine imala je velik utjecaj. Ne može se sa sigurnošću reći je li to samo trenutno ili je riječ o trendu. Međutim, sigurno je da mi sada živimo u vizualnom dobu, u vrijeme kada vanjski izgled igra veliku ulogu. Trenutno smo i u dobu u kojem su predizborne kampanje političkih stranaka polarizirane. Profili stranaka nisu više selektivni, kao prije nekoliko desetljeća, kao npr. kada su se Zeleni samo zalagali za zaštitu životne sredine.

Odavno je poznato da vanjski izgled kod donošenja odluka igra važnu ulogu. Jedan od primjera je i to da atraktivnija djeca dobivaju bolje ocjene u školi. Što prema tome društvo može učiniti s rezultatima Vašeg rada?

Ne želimo davati konkretne preporuke, već u najmanju ruku želimo da se u javnosti formira svijest po tom pitanju. Političari bi trebali znati da njihov izgled igra ulogu. A biračima, koji često misle da donose racionalne odluke, trebalo bi biti jasno da se podsvjesno vode nekim drugim stvarima.

Lena Masch je stručna suradnica na Institutu za sociologiju na Sveučilištu Heinricha Heinea u Düsseldorfu.