Položaj žena u policiji u BiH

Policija u Bosni i Hercegovini ovim se potezom prije nekoliko godina obvezala na to da će prihvatiti europske standarde po kojima policiju mora činiti 30 posto žena koje će obavljati operative poslove, među ostalome i poslove na terenu. Marija Ilić posao policajke je radila u Hrvatskoj. Nakon udaje, isti posao je nastavila obavljati u Bosni i Hercegovini. Kaže kako voli ono što radi i da nikada nije zažalila što je kročila u redove policije. Bez obzira što, kako kaže, ranije nije sanjala o tom poslu, bila je to ljubav na prvi pogled. “Volim svoj posao i nikada ga ne bih mijenjala. Ne bih mogla zamisliti raditi na nekom radnom mjestu izvan MUP-a. Policijski posao uvuče se pod kožu, traje doslovce 24 sata dnevno, no ipak ima brojne prednosti“, kaže Marija.

“Drugačije je vidjeti ženu u policijskoj uniformi“

“Radeći u MUP-u stekla sam neprocjenjivo iskustvo i zarazila se policijskim poslom. Nikada se nisam osjećala manje vrijednom zato što sam žena, a među svojim muškim kolegama stekla sam dosta prijatelja“, naglašava ona. Nakon godina rada i pohađanja brojnih seminara u organizaciji MUP-a, Marija je danas sigurna u svoje profesionalne kvalitete: “U svakom trenutku sam svjesna kako ovaj posao ne dozvoljava greške. Nisam pristalica podjele poslova na muške i ženske, mislim kako su najvažniji međuljudski odnosi na svim područjima pa tako i na radnom mjestu. Ipak, još uvijek su primjetne predrasude na terenu, jer, vidjeti ženu u policijskog uniformi znatno je drugačije nego vidjeti mog muškog kolegu. No vremenom će sigurno i to doći na svoje.“

Mreža žena policijskih službenica u jugoistočnoj Europi

U Sarajevu je prije nekoliko dana osnovana Mreža žena policijskih službenica u jugoistočnoj Europi u kojoj sudjeluju policijske službe iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije, Srbije, Bugarske, Moldavije i Albanije. Uspostavljanje mreže je uslijedilo nakon istraživanja o položaju žena u policijskim službama regije, koje je provedeno tijekom 2009. godine i u kojem je sudjelovalo oko 4.000 ispitanika iz sedam zemalja. “Pitanje nazočnosti žena u policiji nije samo pitanje ljudskih prava, nego i jednog novog kvaliteta koje žene svojom nazočnošću donose policijskim snagama“, ocijenila je predsjednica Mreže Jelena Vasiljević.

Vasiljević je rekla kako će Mreža raditi na provođenju već definiranih preporuka za unapređenje položaja žena u policiji, koji će doprinijeti efikasnijoj policijskoj praksi. Neke od tih preporuka se odnose na razvoj strateškog pristupa prijema žena u službu, njihovu edukaciju, te poboljšanje sistema razvoja karijera i upravljanja resursima radi povećanja nazočnosti žena na najvišim mjestima odlučivanja.

Koordinatorica regionalnog projekta "Podrška jačanju načela rodne ravnopravnosti u policijskoj praksi", Bojana Balon rekla je kako je istraživanje o položaju žena u policijskim službama pokazalo da je neophodno uspostavljenje mreže žena policajaca u jugoistočnoj Europi, koja bi funkcionirala kao neka vrsta mehanizma za razmjenu informacija i provođenje zajedničkih projekata.

“Na početku su žene policajke bile suzdržane. Nisu se osjećale slobodno da kritiziraju svoje poslodavce, svoje policijske službe. Čini mi se kako je napravljan velik korak naprijed, upravo na tom aspektu. Pokušavaju raditi zajedno kako bi unaprijedile položaj žena u policijskim službama. Vjerujemo kako institucije u kojima su ravnopravno zastupljeni muškarci i žene, mogu odgovoriti na potrebe modernog društva“, ističe Balon.

Predrasude i prednosti

Konzervativne hijerarhijske službe kao što su policija i vojska teško prihvaćaju promjene, iako se kolege trude oko novih kolegica s pištoljem u ruci. "To je muška služba, muškarci su u većini. Oni su navikli na to da imaju neki svoj razgovor, neku svoju priču. Onako posebnu, mušku, u koju se mi djevojke nismo uklopile i teško se uklapamo. No sve više smo rame uz rame s muškim kolegama“, kaže policajka Emira Sefo.

“Činjenica je da su muškarci biološki jači spol i da će u većini zadataka, gdje se zahtijeva fizička spremnost, biti u prednosti u odnosu na žene. Međutim, pokazalo se kako i žena u policiji ima svoje prednosti, odnosno njezina nazočnost veoma je korisna u radu sa žrtvama silovanja, nasiljem u obitelji, trgovinom ljudima, maloljetničkim delinkventima“, ističe Zlatko Miletić, direktor Federalne uprave policije. Miletić dodaje kako će, na primjer, žene koje su žrtve seksualnog nasilja prije razgovarati s inspektorima ženskog spola nego muškog. “Potpuno je sigurno da žene te poslove rade bolje od svojih muških kolega policajaca“, kaže Miletić.

Ponekad se čuju i lijepe priče

S obzirom da se žene smatra emotivnijima od muškaraca, mnogi sugrađani prilikom susreta sa službenim licem pokušavaju izmamiti koju 'suzicu' od policajki. "Svi imaju istu priču: evo sada sam krenuo, samo što sam krenuo, evo sada ću stati", priča Marija o dogodovštinama u prometu.

"Jučer sam čula lijepu priču. Zaustavili smo jedno vozilo. Dva muškarca sjede naprijed, djevojka pozadi. I, kao: 'Žurimo, trebamo kupiti burme. Njih dvoje će se vjenčati, ja sam kum'. Pri tom, trgovine su otvorene još petnaest minuta, s obzirom da rade do osam sati. To je bila lijepa priča. Rijetke su žene koje ne bi prihvatile takvu priču – romantično je, a možda je i istina. Građani su većinom korektni, ne prave veliku razliku, zasad. U početku jesu, bilo je komentara u stilu: 'Što, žensko da mi gleda dokumente'. Nastoje nas uhvatiti na sažaljenje, traže nam brojeve telefona. Starije gospođe su mi govorile kako sam slatka u uniformi. Sve je to simpatično", kaže Marija.

Iako je posljednjih godina došlo do masovnijeg priliva žena u policijske službe zemalja regije, rezultati istraživanja su pokazali kako njihova integracija u policijski sistem još nije potpuna, kao i da su izazovi s kojima se policajke susreću slični u svim zemljama jugoistočne Europe.

Autor: Sanel Kajan

Odg. ur.: Marijana Ljubičić