Polozaj zena u Njemackoj - manja placa i manja mirovina
8. ožujka 2004Oglas
Zene u Njemackoj zaradjuju manje od muskaraca. U prosjeku, u svim gospodarskim granama, radnice zaradjuju za cetvrtinu manje od svojih muskih kolega, a u podrucju namjestenika, dakle tamo gdje se moze naci puno komunalnih i drzavnih poslodavaca, placa zena je u prosjeku cak trecinu manja u usporedbi s muskarcima.
Ulrike Liebert, profesorica za Europa-studije na Sveucilistu u Bremenu jedan od najvecih razloga za nejednake place prije svega vidi u tome sto postoje grupe zena koje su uvrstene u odredjnu tarifnu skupinu sto dovodi do toga da ne mogu dalje napredovati u svom poslu, pa tako ne mogu ni izaci iz takvih niskoplacenih skupina. To su npr. sekretarice.
No nije samo problem u nepropusnosti tarifnog sustava i slabija ocjena tzv. zenskih zanimanja. Prekid u poslu zbog odgoja djece, takodjer se odrazava kao mana kad je u pitanju placa. Osim toga, sto dulji prekid, to manja sansa za povratak na stari posao. Pitanje uskladjivanja posla i obitelji, pogotovo je kod mladih zena uzrokuje duboki konflikt. Ulrieke Liebert:"U Njemackoj postoje jos uvijek ustaljene predodzbe: Zena, a pogotovo ako je majka, spada u kucu, kod djece i obitelji. Ako djete da u vrtic prije tri godine, slovi kao losa majka.".
U domacinsktvu i obitelji, zene s oko 30 sati rada tjedno naprave znatno vise neplacenog posla, nego muskarci s oko 20 sati. Zene su prosjecno u radnom odnosu samo 12 sati tjedno, dakle upola manje nego muski clanovi obitelji. Zbog toga se ne moze previdjeti da unatoc gotovo jednakoj stopi zaposlenosti, nepuno radno vrijeme rade prije svega zene.
To se opet odrazava ne samo kao kocnica u karijeri, vec i kod visine starosnih mirovina. Jer, onaj tko manje uplacuje, na kraju i dobiva manje. Trenutacno, starosna mirovina za zene iznosi za oko 40 posto manje, nego kod muskaraca.
Profesorica za radno i socijalno pravo na Sveucilistu u Bremenu, Ulricke Rust doduse, smatra da u Njemackoj ima mnogo pravnih instrumenata da se izbjegne strukturalna ostecenost zena uslijed spola. No, ipak, realna situacija zena u ovoj se zemlji najnovijim reformskim zakonima prije pogorsala.
Ulrike Liebert, profesorica za Europa-studije na Sveucilistu u Bremenu jedan od najvecih razloga za nejednake place prije svega vidi u tome sto postoje grupe zena koje su uvrstene u odredjnu tarifnu skupinu sto dovodi do toga da ne mogu dalje napredovati u svom poslu, pa tako ne mogu ni izaci iz takvih niskoplacenih skupina. To su npr. sekretarice.
No nije samo problem u nepropusnosti tarifnog sustava i slabija ocjena tzv. zenskih zanimanja. Prekid u poslu zbog odgoja djece, takodjer se odrazava kao mana kad je u pitanju placa. Osim toga, sto dulji prekid, to manja sansa za povratak na stari posao. Pitanje uskladjivanja posla i obitelji, pogotovo je kod mladih zena uzrokuje duboki konflikt. Ulrieke Liebert:"U Njemackoj postoje jos uvijek ustaljene predodzbe: Zena, a pogotovo ako je majka, spada u kucu, kod djece i obitelji. Ako djete da u vrtic prije tri godine, slovi kao losa majka.".
U domacinsktvu i obitelji, zene s oko 30 sati rada tjedno naprave znatno vise neplacenog posla, nego muskarci s oko 20 sati. Zene su prosjecno u radnom odnosu samo 12 sati tjedno, dakle upola manje nego muski clanovi obitelji. Zbog toga se ne moze previdjeti da unatoc gotovo jednakoj stopi zaposlenosti, nepuno radno vrijeme rade prije svega zene.
To se opet odrazava ne samo kao kocnica u karijeri, vec i kod visine starosnih mirovina. Jer, onaj tko manje uplacuje, na kraju i dobiva manje. Trenutacno, starosna mirovina za zene iznosi za oko 40 posto manje, nego kod muskaraca.
Profesorica za radno i socijalno pravo na Sveucilistu u Bremenu, Ulricke Rust doduse, smatra da u Njemackoj ima mnogo pravnih instrumenata da se izbjegne strukturalna ostecenost zena uslijed spola. No, ipak, realna situacija zena u ovoj se zemlji najnovijim reformskim zakonima prije pogorsala.
Oglas